Euro nije naša sudbina

List Frankfurter Allgemeine Zeitung između ostalog piše da dosadašnje monetarne unije koje su propale, nisu izazvale ekonomske ni političke katastrofe. Osim toga, uopšte ne postoji kriza eura, piše autor i nastavlja:

“Oštra retorika stvara nepovjerenje. Da li Evropa zaista stoji pred ponorom? Ili su pak u pitanju drugi interesi koji se ne navode, a koji ni u kom slučaju nisu manje bitni? Trezven pogled na ono što se zaista dešava, može pomoći. Najprije treba konstatovati: krize eura do sada nije bilo. On bez ikavog problema ispunjava svoju funkciju. Vrijednost eura je stabilna, inflacija je niska i sa njegovim prihvatanjem nema problema. Šta se desi kada novac izgubi svoju funkciju, moglo se vidjeti u Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata, kada je inflacija bila ogromna. To međutim nema nikakve veze sa sadašnjom situacijom. Povremeno opadanje vrijednosti eura u odnosu na druge valute ne mora značiti ništa loše i zapravo signalizira promjene privredne strukture, te pomaže da se one uspješno prevladaju.

Zbog čega se onda stalno priča o krizi eura? Razlozi su poznati. Riječ je o problemima oko refinansiranja pojedinih država euro zone što se u javnosti prezenira kao opasnost za euro. Pri tome treba praviti razliku, jer problemi oko refinansiranja nemaju zajednički uzrok. Grčka je godinama živjela iznad svojih mogućnosti i potrošila znatno više nego što je sama proizvodila. Notorni deficit pokrivan je djelimično uz pomoć Evropske unije, djelimično uz pomoć kredita. Ulazak u euro zonu za Grčku je bio toliko važan jer je na taj način mogla smanjiti troškove finansiranja dugova. Na Grčku je euro djelovao kao što bi na pijance djelovalo smanjenje cijena na alkohol“, piše između ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Povratak na staro nije opcija

List Neue Zuercher Zeitung piše da je Evropska unija suočena sa brojnim problemima, ali da njeno moguće ukidanje ne bi bilo nikakva opcija:

„EU je rezultat volje da se premoste naizgled nepomirljive suprotnosti. To je na početku značilo pomirenje naroda koji su se stotinama godina smatrali zakletim neprijateljima. U poređenju sa tim uspjehom, izazov da se euro postavi na zdraviju bazu, ne izgleda tako epohalan. Otpore i prepreke istina ne treba potcijeniti, ali vraćanje unazad sa sobom bi donijelo nepredvidive rizike. Nacionalističke snage koje odista postoje bi lako mogle izmaći kontroli i pomrsiti račune mirovnom projektu,” piše Neue Zurcher Zeitung.

Jedinstveno protiv straha od islama

Rezultati jedne ankete u Francuskoj su opovrgli tezu da su Nijemci netolerantniji prema muslimanima u odnosu na njihove susjede.

List Die Welt o tome piše: “Sve očiglednije prisustvo islama u svojim zemljama Nijemci i Francuzi očigledno doživljavaju kao prijetnju za identite tih država. 42 odsto Francuza i 40 odsto Nijemaca imaju takav stav. Jedna studija je pokazala da Nijemci i Francuzi uprkos historijsko-kulturološkim razlikama, imaju prilično jedinstven stav kada je u pitanju strah i odbacivanje islama. Ipak postoje i male razlike. Tako Nijemci smatraju da su za neuspješnu integraciju najveći krivci muslimani. Čak 67 odsto ispitanika je reklo da muslimani nisu integrirani jer se ne žele prilagoditi. Za Francuze su glavni razlog kulturne razlike. Rezultati ovakvih anketa pokazuju da stavovi najviše zavise od toga na koji način se u pojedinim zemljama diskutuje i izvještava o islamu,“ piše list Die Welt.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: Zorica Ilić