1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Eurointegracija Balkana - za BiH potrebno vrijeme i strpljenje

28. mart 2011

„Zapadni Balkan ne želi prečice na svom putu ka EU, već jasnu i jaku podršku kako bi ubrzo proces eurointegracija i nadoknadio izgubljeno vrijeme“, glasi poruka poslata sa „Briselskog foruma“.

https://p.dw.com/p/10iqN
Boris Tadić: "Dijalogom se mora doći do istorijskog pomirenja Srba i Albanaca".
Boris Tadić: "Dijalogom se mora doći do istorijskog pomirenja Srba i Albanaca".Foto: DW

„Mi želimo da sve zemlje Zapadnog Balkana budu dio EU. To je obaveza koju smo zajedno preuzeli prije 10 godina. Svi se trudimo da idemo u tom pravcu. Želimo da se to dogodi i ne postoji zamor u proširenju“, izjavio je Stefano Sanino, zamjenik direktora za proširenje u Evropskoj komisiji, na završnoj diskusiji „Briselskog foruma“, koja je bila posvećena eurointegracijama Balkana.

Uz ocjenu da je opšta situacija na polju saradnje među zemljama na Balkanu „izuzetno dobra“ predsjednik Srbije, Boris Tadić, je poručio:

Zvaničnici EU kažu da je Balkan dobrodošao u Evropu i da se očekuje nastavak dobrih vijesti iz regiona.
Zvaničnici EU kažu da je Balkan dobrodošao u Evropu i da se očekuje nastavak dobrih vijesti iz regiona.

„Da li imamo zajedničku viziju? Imamo je. To je budućnost u EU. Alternativu nemamo. I to je jasno. Iako ne dijelimo zajedničke stavove o svim pitanjima, imamo zajedničku viziju, tako sarađujemo i to je sistem koji ćemo primijeniti u našim zemljama“.

Crnogorski premijer, Igor Lukšić, pozvao EU da da svoj doprinos zajedničkoj viziji o članstvu Zapadnog Balkana u evropskoj porodici:

„Zemlje EU moraju da nastave razgovor sa nama, što ne bi trebalo da podrazumijeva samo definisanje uslova. Mi se slažemo sa neophodnošću postizanja standarda, ali je važno i da imamo jaku poruku da je dobrodošla evropska perspektiva Zapadnog Balkana u EU.“

Na zatvaranju „Briselskog foruma“, posebno je naglašeno da evropska perspektiva Zapadnog Balkna ne smije da bude samo ideološki stav već i praktičan pristup za rješavanje mnogih problema regiona pod okriljem EU.

Potrebno je vrijeme i strpljenje za rješenja u BiH

Učesnike „Brisleskog foruma“ posebno je interesovao odnos Srbije prema situaciji u BiH. Predsjednik Srbije Boris Tadić tim povodom je naglasio da je osnovna stvar u politici Srbije prema BiH zaštita integriteta te zemlje.

Iako kaže da postoji zabrinutost zbog razvoja situacije u BiH, Tadić napominje da se niko ne može miješati u unutrašnje odnose u BiH i da će i za Srbiju, ali i Hrvatsku, biti prihvatljivo sve oko čeka se dogovore tri naroda i dva entiteta: „Budite uvjereni da Srbija neće uraditi ništa negativno u pravcu integriteta BiH. To je u našem nacionalnom interesu. To je i u interesu Hrvatske. Mi želimo da zaštitimo integritet BiH kao jedna od zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma“.

Tadić: "Za Srbiju je prihvatljivo sve oko čega se dogovore tri naroda u dva entiteta"
Tadić: "Za Srbiju je prihvatljivo sve oko čega se dogovore tri naroda u dva entiteta"Foto: AP

Predsjednik Srbije kaže da je potrebno „vrijemena i strpljenja“, ali da se unutar same BiH moraju pronaći praktična i funkcionalna rješenja.

Rješavanje istorijskih konflikta na Balkanu


Iako je realnost da Albanci ne žele da priznaju suverenitet Srbije na Kosovu, niti Srbi, pogotovo na sjeveru Kosova, žele da priznaju albansku vlast, „normalan život ne smije da bude blokiran“, poručio je predsjednik Srbije, okupljenima na „Briselskom forumu“. „Rješenje za stogodišnji istorijski konflikt između Srba i Albanaca mora se naći u kompromisu, gdje ni jedna strana ne dobija sve ili gubi sve“, smatra Tadić.

U cilju daljeg napretka regiona, ali i eurointegracija predsjednik Srbije Boris Tadić je u Briselu poručio: „Moja namjera je da riješimo istorijske konflikte koji postoje na Balkanu. Ne možemo donositi više konflikte u EU. Željeli bi da riješimo naše konflikte, da sprovedemo reforme, što prije, i da se pripremimo za članstvo u EU“. „Briselski forum“ trajao je tri dana i okupio više od 450 predstavnika političkog, akademskog i medijskog života iz Evrope i SAD.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić