Europa izvlači pouku iz spora oko gasa

Gasni sukob između Rusije i Ukrajine, koji je u prvoj liniji značio prestanak isporuke gasa europskim zemljama, imati će posljedice. U to je siguran Mirek Topolanek, premijer Češke koja trenutno predsjedava EU. „Ne želim se miješati u unutrašnje rusko-ukrajinske probleme. No, jasno je da će se i zemlje EU morati pozabaviti traženjem rješenja u sukobu oko gasa. U ponedjeljak će o tome razgovarati ministri energetike zemalja članica Unije. Moramo učiniti sve kako se više jedna ovakva situacija u Europi ne bi ponovila,“ rekao je Topolanek.

Potrebe za novim gasovodom

Na današnjem (12.01.) sastanku u Briselu učestvuju i šef Gasproma Aleksej Miler i potpredsjednik ruske Vlade Sečin. Oni će sa europskim ministrima energetike razgovarati također i o alternativnoj ruti za transport gasa. Ruski premijer Putin je posljednjih dana u razgovorima stalno spominjao različite projekte za izgradnju gasovoda: „Aktualna kriza pokazuje da nam je potreban alternativni put kako bi snabdijevali Europu. Nadamo se da će češko Predsjedništvao EU pomoći da dođe do realizacije izgradnje drugih gasovoda kao što su gasovod Sjeverni tok, preko Baltičkog mora, ili Južni tok preko Crno mora.“

Važnost češke podrške

Nije slučajno da Putinu treba upravo češka pomoć. Češka naime, osim ostalih novih članica EU, pripada onim zemljama koje Rusiji predstavljaju kritičan faktor. Otpor zbog izgradnje gasovoda koji bi prolazio ispod Baltičkog mora izražavaju prije svih Poljska i baltičke zemlje jer strahuju da će na taj način biti odsječene od ruske gasne infrastrukture jer će većina isporuka gasa ići kroz novi gasovod.

Švedska se dvoumi oko izgradnje ovog gasovoda zbog bojazni za životnu okolinu. Konzorcij za izgradnju ovog gasovoda navodi da bi strahovanja oko zaštite životne sredine bila vrlo ozbiljno shvaćena. „Biti će učinjeno sve što je u ljuudskoj moći da bi se štete za životnu sredinu minimalizirale,“ poručuju iz Konzorcija. Konzorciju za izgradnju pripadaju koncern BASF, E-on Ruhrgas, nizozemski Gasunie i naravno ruski Gasprom. Šef Nadzornog odbora Konzorcija je Putinov prijatelj, bivši njemački kancelar Gerhard Šreder koji je nedavno u Sankt Petersburgu još jednom lobirao za izgradnju ovog gasovoda.

Rusija je ipak u boljoj poziciji od EU

Konzorcij je saopćio da bi vrlo brzo trebalo biti poznato da li će EU postići suglasnost, odnosno da li će dati dozvolu za njegovu izgradnju zemlje koje to još nisu učinile – Švedska, Poljska i baltičke zemlje.

Početkom 2010. godine trebala bi početi izgradnja gasovoda Sjeverni tok. U oktobru 2011 trebalo bi biti moguće priključenje na mrežu. Već godinu dana kasnije bi 55 milijardi kubnih metara gasa trebalo poteći prema Evropi. I to direktno.

EU doduše ima veliki interese za neku alternativnu rutu dopreme gasa, mimo Moskve, kako bi bila neovisna od ruskog gasa. No, jasno je ipak da Rusija tu ima jače karte u rukama i u ovom području stoji bolje nego EU sa svojim vlastitim projektima.