Europska banka za obnovu i razvoj u Zagrebu

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD – European Bank for Reconstruction and Development) dosad je u Hrvatsku investirala više od dvije milijarde eura, primjerice tijekom 2009. u male i srednje tvrtke uloženo je 242 milijuna eura. Banka ove godine planira podržati obnovu šibenske luke, projekt otpadnih voda u Sisku i izgradnju trgovačkog centra u Osijeku.

Premijerka Jadranka Kosor je na otvaranju Hrvatskog investicijskog foruma naglasila kako je Hrvatska u posljednje dvije godine svrstana u deset najboljih reformera po kvaliteti i količini mjera što ih provodi. „O tome svjedoči i posljednje istraživanje Svjetskoga gospodarskog foruma, koje pokazuje da je po konkurentnosti Hrvatska ispred niza članica Europske unije“, naglasila je Kosor.

Razvijanje domaćih tržišta najbolji odgovor na krizu

Predsjednik EBRD-a Thomas Mirow je pohvalio Vladin reformski smjer i borbu protiv korupcije, ali i snagu pojedinih hrvatskih tvrtki, što su se proširile u regiju. Centralna i Istočna Europa trebaju se osloniti na zaduživanje u lokalnim valutama i razvijati domaća tržišta kapitala, u prvom redu državnih obveznica, jer je to najbolji odgovor na krizu, poručio je Mirow. Kako je pojasnio, financijska integracija Istoka i Zapada te razvoj prekograničnog bankarstva doprinijeli su razvoju financijskog sektora, no globalna je kriza pokazala i ogromnu zaduženost privatnog sektora u stranim valutama.

Na Hrvatskom investicijskom forumu promovirana je dugo očekivana knjiga za financijske ulagače, što ju je izradila Agencija za promicanje izvoza i stranih ulaganja. Od 1993. do kraja prošle godine ukupna izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 24 milijarde eura, od čega je više od 90 posto investitora iz država Europske unije.

Vlade su odgovorne za stvaranje boljih uvjeta za domaće zaduživanje - donošenje makroekonomske politike koja vodi ka smanjivanju razlike kamata za lokalno i ino-zaduživanje, regulative koja će to podržavati i stvaranje odgovarajuće institucionalne podrške, npr. domaćeg tržišta državnih obveznica, rečeno je na Forumu.

Prilika za privlačenje investitora

Odgovornost je i na komercijalnim bankama koje bi trebale prestati denominirati kredite u stranoj valuti, a naročito ne odobravati kratkoročne potrošačke kredite u stranoj valuti, rekao je Mirow. Upozorio je banke da moraju biti opreznije u procjenjivanju sposobnosti dužnika u smislu valutnog rizika, te ih pozvao da se uključe u stvaranje domaćeg tržišta državnih obveznica.

Sporazumi unutar tzv. Bečke inicijative, čulo se u nastavku, djelomično uključuju obveze stranih banaka da ne smanjuju volumen kreditiranja u zemljama regije, kako se ekonomska kriza ne bi produbila. Hrvatska u tome vidi priliku za privlačenje investitora, dok svojim prirodnim i gospodarskim potencijalima može biti prepoznatljiva na međunarodnom tržištu kapitala, izjavila je Kosor.

EBRD osnovana da pomaže bivšim komunističkim zemljama

Europska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. radi ulaganja u bivše komunističke zemlje, ali sa željom da se ohrabri privatne investitore iz Europe, Amerike i Azije da se, također, angažiraju. Istodobno je Banka dobila politički mandat da promiče slobodno tržište, višestranačje i vladavinu prava u tim državama. Načelni sporazum o osnivanju današnje Europske banke za obnovu i razvoj postignut je 1990. i potpisan početkom 1991., uz prethodni neformalni dogovor između Londona, Pariza i Washingtona da prvi predsjednik banke bude Francuz (Jacques Attali), a prvi potpredsjednik Amerikanac (bankar Ron Freeman) te da joj sjedište bude u Londonu, kako je to izričito tražila tadašnja britanska premijerka Margaret Thatcher. Nakon Attalija predsjednik EBRD-a postao je Horst Köhler, današnji njemački predsjednik.

Za EBRD je specifično, a i po tome se razlikuje od drugih međunarodnih financijskih institucija kao što su Svjetska banka u Washingtonu i EIB (Europska investicijska banka) u Luxembourgu, da ne investira preko vlada i državnih institucija u pojedinim zemljama, nego izravno u konkretne projekte, i to pretežno u one u privatnom sektoru.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednica: Marina Martinović