Europski sud za ljudska prava pretrpan predmetima

Dean Spielmann je fokusiran na svoj posao. Prije stupanja na dužnost predsjednika Europskog suda za ljudska prava nije davao intervjue. Ovaj rođeni Luksemburžanin je sa 27 godina postao odvjetnik u svojoj zemlji, kratko nakon toga docent, a sa 41 godinom sudac u Europskom sudu za ljudska prava. I njegov otac Alphonse Spielmann bio je 80-tih godina sudac u Strazburu. Dean Spielmann sa upravo navršenih 50 godina postaje predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Njegova oba prethodnika, Jean-Paul Costa i sir Nicolas Bratza, su prilikom stupanja na dužnost imali 66 godina. Andreas Zimmermann, ekspert za europsko pravo sa Univerziteta u Postdamu o Spielmannu - namigujući - kaže: "Važno je sljedeće: on je bio sudac, bio je zamjenik predsjednika, poznaje način rada suda. Da li je od pomoći to što je i njegov otac već bio sudac dvojbeno je. No vjerujem da će on igrati dobru ulogu. Starost nije uvijek odlučujuća. Uvedena je i starosna granica jer su neki suci bili skoro prestari - oprezno izraženo. On apsolutno može unijeti novu dinamiku."

Dinamika na sudu koji godišnje bila preplavljen sa hiljadama žalbi. Samo u 2011. godini bilo ih je skoro 65 000. Svaki stanovnik zemalja, koje su članice Vijeća Europe, može podnijeti žalbu Sudu u Strazburu ukoliko vjeruje da su određenim državnim mjerama povrijeđena njegova prava zagarantirana Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Uvijek iste zemlje odgovorne za zastoj

47 sudaca - iz svake članice Vijeća Europe po jedan - jedva da može riješiti sve žalbe. U septembru 2012. godine bila je u toku obrada oko 140 000 slučajeva. Riječ je stalno o istim državama odgovornim za zastoj u obradi žalbi: Rusiji, Turskoj, Italiji i Rumuniji. Dakle reforme su postale neophodne. Najvažnije reforme stupile su na snagu polovinom 2010. godine. Riječ je o Protokolu 14 Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Ovim protokolom sudijama je dozvoljeno da po ubrzanom postupku odbiju nedopuštene žalbe ukoliko podnositelj žalbe neće biti značajno oštećen.

Ekspert za europsko pravo Zimmermann, kojeg je njemačka vlada imenovala za ad-hoc suca u Strazburu, smatra da postoji potreba za još većim reformama. Kada je riječ o dodatnom 14. Protokolu Zimmermann kaže: "To je pozitivan korak, ali s obzirom na broj žalbi i tužbi on još uvijek nije dovoljan."

Prijedlozi za dodatne reforme podrazumijevaju: filtriranje prilikom prijema žalbi, paušalne troškove za očito bezizlazne slučajeve, ali i više osoblja i financijskih sredstava.

I politički izazovi

Benjamin Ward je zamjenik direktora Odjela za Europu i Centralnu Aziju pri organizaciji Human Rights Watch. Vjeruje da novog predsjednika Europskog suda za ljudska prava očekuje još jedan drugi izazov: "Politički izazov je u tome da postoji nekoliko bitnih država Vijeća Europe koje vjeruju da je Sud postao previše moćan i da se on mora obuzdati. I to je opasnost za Sud jer bi vlade mogle s obzirom na te pokušaje otežati rad Suda i spriječiti pristup ljudima čija su ljudska prava povrijeđena." Ward navodi zemlje čiji je utjecaj na Europski sud za ljudska prava postao preveliki u posljednje vrijeme: "To je sigurno pristup britanske vlade koja je i prilikom posljednjeg izbora predsjednika ponovo pokušala ograničiti ovlasti suda. Ali tu su i druge europske države poput Rusije ili Turske koje se zbog presuda često osjećaju pogrešno tretiranim."

Andreas Zimmermann ne smatra da je odnos država članica prema Sudu tako negativan. Unatoč tome države članice moraju i dalje prilagođavati svoje nacionalno zakonodavstvo Europskoj konvenciji za ljudska prava, smatra on.

Svi moraju imati podjednaku odgovornost

U svakom slučaju, Sud u Satrazburu ne bi smio postati sud u kojem se u osnovi podnose žalbe protiv Rusije ili Turske, kaže Benjamin Ward iz Human Rights Watcha. Samo ukoliko sve države podjednako pred ovim Sudom snose odgovornost za svoju politiku prema ljudskim pravima, Europski sud za ljudska prava može raditi efikasno.

"U konačnici to je pitanje političke volje i priznanja da Sud zaista predstavlja nevjerovatno važan instrument za zaštitu ljudskih prava u Europi. A u brojnim državama on je jedina instanca kojoj se možemo obratiti u slučaju povrede ljudskih prava," kaže Ward.

Novi predsjednik Suda Dean Spielmann morati će zahtijevati od država članica pomenutu političku volju.

Autori: Daphne Grathwohl / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić