Europsko odlučno "Ne" Amerikancima

Slavlje u Europskom parlamentu – i to s pravom. Naime, činjenica da je Europski parlament naknadno odbio Sporazum Swift izuzetno je značajna. Poslanici su iskoristili prvu veliku šansu da demonstriraju svoju novostečenu moć. Većina parlamentaraca smatra da je proces reforme europskih institucija predugo trajao. Prema njihovom mišljenju u prethodnim godinama je previše stvari bilo nezadovoljavajuće. Bile su to godine, u kojima se doduše slušalo šta kaže Parlament, ali u kojima su najvažnije odluke donošene u Vijeću koje čine nacionalne vlade.

Swift prva velika proba

Sa tim je sada gotovo i to zahvaljujući Lisabonskom ugovoru. Ugovor je stupio na snagu 1. decembra 2009. godine i od tada Europski parlament ima pravo suodlučivati kada je riječ o Sporazumima koji se sklapaju sa trećim državama. Sporazum Swift bio je tako prva velika proba jer je slučajno bio prva važna odluka o kojoj se odlučivalo na osnovu pravila utvrđenih Lisabonskim sporazumom.

Apropos slučajnosti: Nije li čudnovata slučajnost da je Vijeće ministara EU prošle godine jednostrano usvojilo Prelazni sporazum o Swiftu samo jedan jedini dan prije nego što će na snagu stupiti Lisabonski sporazum?

U Europi vladaju druga pravila o zaštiti podataka

Činjenica da su poslanici sada odbili ovaj Sporazum ipak ima malo toga sa revanšizmom i povrijeđenom sujetom, već mnogo više sa ispravnim sumnjama. U konačnici riječ je o brizantnim temama kao što su borba protiv terorizma, zaštita podataka i prava građana. U osnovi riječ je o lošem Sporazumu. No, pitanje je bilo: Da li bi on bio bolji nego nikakav? Odgovor iz Strazbura bio je jedno glasno „Ne“.

Odbijanje ovog Sporazuma značajno je prije svega jer Europa na taj način demonstrira svom najmoćnijem partneru da u EU vlada drugačija predstava o zaštiti podataka nego s druge strane Atlantika. I to se desilo unatoč velikom broju utjecaja koje su vršile američke diplomate na poslanike u Europskom parlamentu, a koji su u nekim slučajevima graničili sa ucjenom. Naravno, nijedan poslanik u Strazburu ne želi da mu bude predbačeno da indirektno snosi krivicu za sljedeće terorističke napade. No, velike rupe u sigurnosnom sistemu, koje nastaju odbijanjem ovog Sporazuma, biti će ublažene zahvaljujući važećem Sporazumu o pravnoj pomoći, koji postoji između EU-a i SAD-a.

Pa, ipak: Kada je riječ o osnovnim pravima skoro 500 miliona građana EU-a, njihovi politički predstavnici ne bi smjeli praviti kompromise. Njihova skepsa u vezi sa određenim spornim tačkama je više nego razumljiva. Previše nejasnoća prethodno se nije moglo razriješiti. Npr.: Kako bi pogođeni građani mogli podići tužbu zbog korištenja njihovih bankovnih podataka? Kako bi se sa sigurnošću moglo ustanoviti da informacije nisu iz SAD-a proslijeđene trećim državama? Na koliki vremenski period se podaci pohranjuju?

Nakon što je Europski parlament odbio Sporazum Swift, o ovim i drugim pitanjima mora se još jednom temeljito prodiskutirati i dogovoriti novi, bolji sporazum, bez obzira da li on vladama s obje strane Atlantika odgovarao ili ne. Odbijanje Sporazuma Swift zbog toga nije bilo samo značajno, već i ispravno.

Autorica: Susanne, Henn (Z. Ilić)

Odg. urednica: Marina Martinović