Evropa nije što je bila

Kada je riječ o slobodi štampe u svijetu, Evropa refleksno gleda na druge kontinente. Istina je da je situacija u kriznim područjima, zemljama Afrike u kojima vlada diktatura, zatim u Latinskoj Americi i Aziji, neuporedivo lošija nego u Evropi. Mnogi novinari se tamo proganjaju, zatvaraju, zabranjuje im se slobodno izražavanje, riskiraju život zato što otkrivaju nepravilnosti korumpiranih elita.

Međutiim, aktuelna lista Reportera bez granica ukazuje da je potrebno baciti i kritičan pogled na Evropu. U listi naime stoji da je ugrožena predvodnička uloga evropskih država kao čuvara slobode štampe. Razlog za to ni u kom slučaju nije državna cenzura jer je ona nestala prije više od 20 godina padom Gvozdene zavjese u postkomunističkim zemljama Srednje i Jugoistočne Evrope. Razlozi leže više u pritisku organiziranog kriminala, te predstavnika politikog i ekonomskog života.

Stanje u Hrvatskoj dramatično

To posebno važi za Bugarsku koja je i nakon tri godine od pristupa EU, na kraju evropske ljestvice. Alarmantna je i situacija u kojoj su novinara u Hrvatskoj. Ova zemlja bi 2011 godine trebala pristupiti EU. Na listi Reportera bez granica, Hrvatska je dramatično pala jer novinari koji istražuju povezanost organiziranog kriminala i politike bivaju pretučeni i moraju strahovati za svoj život.

Na kraju ljestvice je i Turska, a potom i Slovačka u kojoj su usvojeni novi zakoni o medijima koji svakoj osobi automatski daju pravo da u medijima iznese svoj stav. Dakle političari koji smatraju da su bespravno kritizirani mogu tražiti da iznesu svoj stav. Svi ovi zakoni ne moraju stalno biti primjenjivani ali samo njihovo postojanje je dovoljno za povećanje samocenzure.

U izvještaju Reportera bez granica oštro kritiziraju i Italiju, jednu od šest članica osnivača EU, u kojoj je premijer Berlusconi jedan od najmoćnijih medijskih mogula, koji vrši pritisak na kritički orijentirane medije.

Pobrojano pokazuje da je pristup EU ili izgled za članstvo bez sumnje potaklo brojne reforme. Međutim, i samo članstvo u Uniji i liberalizacija medijskih tržišta, ni izdaleka nije garancija za stvarnu slobodu štampe. To posebno važi za zemlje Srednje i Jugoistočne Evrope koje teže tome da izgube svoj nagon za reformama kada im se više ne postavljaju uvjeti. To je prava potvrda siromaštva za slobodu štampe u tim zemljama.

Autor: Verica Spasovska/Belma Fazlagić

Odg. urednica: Zorica Ilić