1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Evropa treba odgovor na Put svile"

Nicolas Martin
24. august 2018

Kina preko novog Puta svile ima sve više uticaja u Evropi. Upravo zbog toga je Evropljanima potrebna vlastita investiciona strategija, kaže u intervjuu za DW stručnjak za Kinu Moritz Rudolf.

https://p.dw.com/p/33dkD
Foto: Imago/Xinhua/Jiang Wenyao

Deutsche Welle: Kina već pet godina gradi novi Put svile, tzv. "Belt and Road Initiative" (BRI). Prema kineskim navodima će u infrastrukturu širom svijeta biti uloženo bilion dolara kako bi se proširili trgovački putevi i na taj način podstakla kineska ekonomija. Kraj tog puta se trenutno nalazi u Evropi. Kina investira i u zemlje kao što su Mađarska, Grčka, ali države na periferiji EU u Crnoj Gori ili Srbiji. Da li EU poduzima bilo šta protiv toga?

Moritz Rudolf: Mislim da je EU predugo spavala i da se sada polako budi. Mislilo se da se može osloniti na dokazana sredstva. Sada se odustalo od toga i radi se na konkretnom odgovoru na inicijativu o Putu svile koji se također zasniva na investicijama u infrasktrukturu.

Šta je to u evropskoj inicijativi što je protiv projekta Put svile?

Ako se samo radi o izgradnji infrastrukture, onda mislim da je to objektivno gledano dobra stvar. Međutim, to je samo jedan dio aspekta cijele inicijative. Također se radi i o tome, a to piše i u jednom zvaničnom dokumentu BRI, da „Kina želi postaviti globalne standarde prema kojim će se moći orjentisati cijeli svijet". U tom smislu se može reći da se Evropa suočava sa velikim izazovima.

Kako Kina postavlja vlastite standarde?

Kod većine infrastrukturnih projekata, koje Kina realizuje sa različitim zemljama, uključena je i klauzula: ukoliko dođe do sporova, onda se primjenjuje Kinesko pravo. U inicijativi Put svile imamo privredne projekte koji su u potpunosti pod kineskim uslovima i koji se većinom realizuju sa kineskim firmama, radnicima i kineskim pravom". "Čak bi se i u slučaju spora proces vodio pred kineskim sudijama. I to sve pred našim kućnim vratima. Trenutno je u fokusu ove inicijative proširenje kineskih sudova.  Međutim, to uopšte nije neobičan korak. To rade zemlje kada postanu moćne i Kina to sada radi sa dosta samopouzdanja.

Kako KIna postavlja vlastite standarde?
Kako KIna postavlja vlastite standarde?

Da li Kina preko novog Puta svile želi osvojiti svijet s novim vrijednostima?

Etnički standardi su veoma vidljivi kod nove inicijative. Oni su dijelom u suprotnosti sa liberalnim vrijednostima i predodžbama zapada. Kina je autoritarna zemlja i s tim u vezi ima drugačiji pogled na svijet. To je npr. odnos između individualnih i kolektivnih ljudskih prava. Šta je cilj toga? Da li građani kao pojedinci imaju centralnu ulogu? Ili se radi o „pravu na razvoj" kao najvišem cilju? Kineski odgovor je jednostavan: Razvoj treba biti u centru kineske globalne vizije, individualna ljudska prava imaju manju ulogu i nisu navedena u zvaničnim dokumentima niti od strane kineske vlade. Ovo je u suprotnosti sa evropskim modelom. Osim toga, kineska vlada odnedavno govori da „kineske mudrosti" i iskustva želi prenijeti svijetu.

Koliko je Evropa važna za „projekat stoljeća" kako kineska vlada naziva inicijativu o novom Putu svile?

Strategija kineske vlade pod nazivom „Made in China 2025" se može svrstati pod inicijativu o novom Putu svile. Taj pojam pored ostalog navodi da Kina u zemlju želi privući najnovija dostignuća u oblasti visoke tehnologije i srednjoročno tehnološke standarde izvesti u svijet i postaviti globalne standarde. Put svile je katalizator koji bi to trebao ubrzati. Sada postoji jedan interni kineski dokument koji dokazuje da se više ne želi koristiti pojam „Made in China 2025" jer se zna da je to u Evropi dovelo do neraspoloženja. Šta time želim reći: Kinezi znaju da trebaju Evropljane. Oni još uvijek imaju velike probleme, da mnoge evropske zemlje i prije svega EU, ubijede u ispravnost inicijative.

Da li vidite opasnost da se preko investicija pokušava politički uticati u EU?

Moritz Rudolf je pravnik. Studirao je u Njemačkoj i Kini. Nakon višegodišnjeg rada u „Mercator Institute for China Studies (Merics)“ u Berlinu je osnovao savjetodavnu firmu Eurasia Bridges
Moritz Rudolf je pravnik. Studirao je u Njemačkoj i Kini. Nakon višegodišnjeg rada u „Mercator Institute for China Studies (Merics)“ u Berlinu je osnovao savjetodavnu firmu Eurasia BridgesFoto: Mercator Institute for China Studies

U Crnoj Gori je ovisnost o Kini veoma velika. Mađarska je također zemlja koja vješto iskorištava kinesku inicijativu i EU i Kinu huška jednu potiv druge. Grčka prošle godine u Vijeću za ljudska prava UN, sasvim drugačije od drugih evropskih država, nije kritikovala kineske standarde kada je riječ o ljudskim pravima. Poznato je kolike su kineske investicije u Grčkoj. Evropske države moraju pronaći ravnotežu između vrijednosti EU i kineskih investicija i to često dovodi do toga da se dobro mora razmisliti šta će se javno reći o Kini.

Kina u okviru mehanizma poznatijeg kao 16+1 pregovara sa ostalim zemljama centralne i istočne Evrope o njenim investicijama. Da li Kina može pokušati podijeliti Evropu?

Ne vjerujem da Kinezi ciljano pokušavaju podijeliti Evropu kako bi je oslabili. To same rade zemlje članice EU. Peking naravno koristi evropsku slabost kako bi ubrzao inicijativu. Po mom mišljenju je za kinesko rukovodstvo velika prednost ako postigne komprimis sa Briselom. Međutim, u ovom trenutku sam veoma skeptičan. Evropi je potreban koordinisan evropski odgovor na Put svile kako bi inicijativu izdigla na isti nivo. Nakon pet godina, koliko postoji inicijativa, to je pod hitno potrebno.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android