Evropska neodlučna politika prema migrantima

Do kraja godine bi trebao stupiti na snagu zajednički evropski sistem za ostvarivanje prava na azil. Međutim, još uvijek se razlikuju životni standardi podnosilaca zahtjeva za azil i kvaliteta njihovog zbrnjavanja u zemljama članicama EU. Također su primjetne razlike kada je riječ o procesu dobijanja azila. Ekspert za emigraciju u organizaciji Amnesty International, Anneliese Baldaccini kaže da za jedan zajednički sistem treba vremena: „Na evropskom nivou imamo zajedničke standarde i odgovarajuće zakonodavstvo. Međutim, njihova primjena i formiranje infrastrukture u zemljama članicama, dakle primjena u praksi, još dugo će trajati“.

700.000 izbjeglica iz Sirije

U Grčkoj, koja je pogođena najvećom frekvencijom izbjegica, infrastruktura je veoma loša. Prema informacijama grčkog ministarstva vanjskih poslova, grčko-tursku granicu, dakle u područje EU, prošle godine je dnevno prelazilo 500 ljudi. Situacija bi se mogla pooštriti. Ujedinjene nacije procjenjuju da bi zbog građanskog rata Siriju do kraja godine moglo napustiti 700.000 ljudi. Siriju je do sada napustilo 300.000 osoba koje su utočište pronašle u susjednim zemljama, poput Libanona, Iraka, Jordana i Turske. Sirijske izbjeglice ne pokušavaju ući na teritorij EU samo  preko grčko-turske granice, nego i preko istočnih egejskih ostrva.

Anneliese Baldaccini apeluje na evropske zemlja da prihvate te izbjeglice: „Koliko je izbjeglica od početka krize, prije godinu i po, zaista došlo u EU? Oko 12.000. To nije veliki broj. Naravno da se ovaj broj u međuvremenu povećao, ali to nikoga ne treba uznemiravati. Međutim, neke zemlje moraju poduzeti određene mjere“.

Grčka zbog dužničke krize ima velikih finansijskih problema da izbjeglice prihvati na prikladan način. Osim toga, Grčka još uvijek nema adekvatnog zakona kojim se regulišu prava stranaca i azilanata. Grčka je više od 20 godina de facto useljenička zemlja. „Od 12 miliona stanovnika u međuvremenu milion ljudi ima migrantsko porijeklo“, procjenjuju grčke vlasti.

Jedinstveni standardi

Evropska komesarka za unutrašnje poslove Cecilia Malmström kaže da su pregovori o zajedničkom evropskom sistemu za azil u finalnoj fazi. Ona kaže da Evropska agencija za podršku azilu (EASO) pomaže zemljama u adekvatnom prihvatu izbjeglica, posebno maloljetnih osoba koji nemaju nikakvu pratnju.

„Došlo je do poboljšanja. Neke zemlje su uvele programe za zaštitu. Neke su s tim u vezi ostvarile veoma pozitivne rezultate, kao što je recimo Holandija. Zahvaljujući Frontexu, Agenciji EU za bezbjednost vanjskih granica i Evropskoj agenciji za podršku azila, vlasti u zemljama koje imaju posla sa maloljetnim osobama bez pratnje imaju specijalne edukacije“, kaže Malmströmova.

Šefovi država i vlada deset mediteranskih zemalja trenutno na Malti razgovaraju o zajedničkoj sigurnosnoj i izbjegličkoj politici. Anneliese Baldaccini smatra da jedan ovakav sastanak nije znak podijeljenosti u EU.

„To su paralelni procesi koji se pored sastanaka na evropskom nivou odvijaju i na bilateralnim sastancima zemalja koje nisu članice EU. One nam mogu pomoći u rješavanju spcijalnih, regionalnih problema. Radi se o dijalogu. Međutim, to nije u suprotnosti sa zajedničkim sistemom za ostvarivanje azila“, smatra Baldaccini.

Autori: Daphne Grathwohl / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Senad Tanović