Nijemac gradonačelnik Temišvara
3. oktobar 2020
DW: Kakav je to znak iz Vašeg rodnog Temišvara, grada u kojem je jedan stranac iz EU, bez rumunskog državljanstva, Nijemac Dominik Samuel Fric sa više od 52 odsto osvojenih glasova postao gradonačelnik?
Ovidiu Gant: Ja to vidim kao znak normalnosti u ujedinjenoj Evropi. Evropski sporazumi dozvoljavaju kandidaturu stranaca iz Evropske unije u drugim državama članicama. Dominik Fric je iskoristio tu priliku, a Alijansa USR PLUS u Temišvaru bila je dovoljno inteligentna da ga kandiduje, znajući da je ovaj grad oduvijek imao liberalno i kosmopolitsko društvo, multietničko i multikulturalno, dakle pravo mjesto za postizanje takve jedne pobjede.
pročitajte i: Nijemac želi postati gradonačelnik Temišvara
Kakav značaj imaju rezultati lokalnih izbora za predstojeće parlamentarne izbore, koji treba da se održe 6. decembra?
Vjerujem da će lokalni izbori biti presudni za predstojeće parlamentarne izbore, u tom smislu što su rezultati pokazali da velike partije dominiraju. Mnoge male partije nisu uspjele da pređu cenzus od pet odsto.
Pored toga su, nakon svih ovih godina, kažnjene partije, koje su po mom mišljenju formirale „crveni kvadrat" - PSD, ALDE, Pro Romania i UDMR - i učinile sve da unište pravosuđe i pravnu državu, takođe i vodile nacionalno-populističku politiku. Ovo je jasna pobjeda PNL (Nacionalno liberalne partije) i Alijanse USR PLUS (ekološko-građanski partijski savez).
Da li je dobar izborni rezultat proevropske Alijanse USR PLUS takođe znak da su poklekli kako dugogodišnje partije tako i njihov establišment?
To je generalno tendencija u Evropi, da se pojavljuju nove partije. Verujem da je djelimično baš tako kako ste Vi rekli. Prije svega zbog toga što te partije zastupaju vrijednosti poput borbe protiv korupcije. Moram da se pohvalim i kažem da se DFDR (Demokratski forum Nijemaca u Rumuniji) upravo zbog toga pridružio ovoj kampanji. U naš Ustav mora konačno da se unese da oni koji su osuđivani ne mogu više da se kandiduju za javne funkcije.
Ali, dobar rezultat Alijanse USR PLUS je došao i stoga što je kadnidovala besprijekornog i do juče poptuno nepoznatog kandidata. Ona nema leševa u podrumu i na pravom putu je da postane prava partija u Rumuniji.
Vi težite da kao predstavnik njemačke manjine dobijete još jedan mandat u rumunskom Parlamentu. Šta za Vas znači da u novom Parlamentu, sa novom političkom konstelacijom zastupate prava i interese njemačke manjine?
Učinio sam to jer to je željela zajednica. Samo moja volja ne bi bila dovoljna. Ja sam pristao, ali je na kraju presudno bilo glasanje članova na zasjedanju DFDR. Predstavnici svih regiona u Rumuniji u DFDR su se izjasnili za moju ponovnu kandidaturu. To vidim kao priznanje mom dosadašnjem radu i kao podsticaj da nastavim. Pokušaću da u novom sazivu Parlamenta nastavim sa istom politikom. Jer, fantastično je to što je DFDR postigao u svojoj 30-godišnjoj istoriji. Kada je nakon promjena 1990-ih najveći broj pripadnika njemačke manjine još samo mislio na to kako što brže da emigrira u Njemačku, ova mala grupa, koja je odlučila da ostane, se okupila i osnovala DFDR. "Njemački forum" je bio zamišljen kao sredstvo za predstavljanje njemačke manjine ali i pozicioniranje u društvu.
Moralo bi se reći s uspjehom...
To potvrđuje i što nam je uspjelo da Astrid Fodor iz DFDR ponovo bude izabrana za gradonačelnicu Sibinja. Broj transilvanijskih Saksonaca u Sibinju je istina irelevantan (oko 1,5 procenata prim. red), ali gradonačelnica uživa poptuno povjerenje rumunske većine.
Da, naša manjina aktivno djeluje u političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom životu zemlje. Ovde takođe želim da istaknem usku saradnju sa rumunskim predsjednikom, Klausom Johanisom koji takođe pripada njemačkoj manjini u Rumuniji. U spoljnopolitičkom pogledu bih našu funkciju opisao kao malu ali važnu formaciju, koja se zalaže za spoljnopolitičke veze Rumunije - prije svih sa Njemačkom.
Vratimo se još jednom lokalnim izborima održanim 27. septembra. Mogu li se ovi izbori označiti kao kraj tranzicije Rumunije ka demokratiji nakon 30 godina od promjena?
Teško je reći, da li se zasita radi o kraju tranzicije, s obzirom da još uvijek veliki dijelovi Rumunije uživaju u populističko-nacionalističkoj politici i još uvijek biraju postkomunističku partiju PSD. Vjerujem da postoji regionalna razlika. Banat i Transilvanija su već dugo dio srednje Evrope - istoijski ali i po mentalitetu ljudi. To pak ne može baš da se kaže za ostale regione, sa ponekim izuzecima kao što je veliki dio Bukurešta i univerzitetski grad Jaši na sjeveroistoku Rumunije.
pročitajte i: Nijemci kao manjinski narod - problemi i uspjesi
To je najvažniji aspket, koji posmatramo svuda u istočnoj Evropi. Jer, najteže je promijeniti nečiji mentalitet. Možete da uspostavite institucije, da preuzmete Acquis communautaire EU (pravnu stečevinu EU), možete da učinite sve moguće, ali evropsku otvorenost ka svijetu mnogi još ne mogu da dostignu. Još uvijek je mnogo nostalgičara koji čeznu za komunizmom, nacionalističkih populista, koji žalibože u pojedinim evropskim zemljama još uvijek imaju riječ - hvala Bogu ne u Rumuniji. Stoga, ako ovaj rezultat bude potvrđen 2024. a možda i premašen, onda bismo mogli da govorimo o tome da smo konačno raskrstili sa nacionalkomunizmom.
Ovidiu Ganț je profesor matematike u njemačkoj gimnaziji Nikolaus Lenau Liceum u Temišvaru, a od 2004. poslanik njemačke manjine u rumunskom Parlamentu.