Francuski ustanak protiv socijalne nepravde

Vozovi i autobusi ne rade, škole, bolnice, banke i firme štrajkuju, hiljade ljudi na ulicama demonstriraju protiv planiranog odlaska u penziju tek sa 62 godine. Ova odluka predsjednika Sarkozyja i njegove vlade, u utorak (07.09.2010), u cijeloj Francuskoj izazvala je vanredno stanje. Prema procjenama Ministarstva unutrašnjih poslova, u protestima je sudjelovalo oko 1,1 miliona ljudi.

Sindikati su izrazili svoje zadovoljstvo: Toliko ljudi već godinama nije izašlo na ulice, ističe predsjednik Sindikata Francois Chereque. Uz to, Ministarstvo obrazovanja izvještava kako se gotovo trećina svih učitelja osnovnih škola nije pojavila na poslu u utorak. U glavnom gradu Parizu, štrajk radnika gradskog prevoza izazvao je velike smetnje i totalni haos. Prema navodima uprave, gotovo četvrtina uposlenika je odbila raditi. No štrajkovi su pogodili i saobraćajne veze sa inozemstvom, pa je njemačka avio-kompanija Lufthansa morala otkazati četvrtinu svojih letova između Njemačke i Francuske, a nisu saobraćali ni neki od brzih vozova između dviju država.

Vlada stoji iza odluke

Demonstracije i štrajkovi za cilj imaju sprečavanje plana francuske vlade da povise minimalnu starosnu dob ta odlazak u penziju - sa trenutnih 60 na 62 godine. Planirano je da se odluka postepeno provodi do 2018. Na taj način bi se uštedilo punih 70 milijardi eura. Objašnjenje vlade je kako se državni dug pod hitno mora smanjiti, a penzioni fond sanirati, kako bi država zadržala kreditni rejting "AAA", kojim se ocjenjuje bonitet zemalja. Za predsjednika Nicolasa Sarkozyja ova reforma predstavlja najvažniji projekat do kraja njegovog aktualnog mandata. Krajem oktobra reforma bi trebala biti usvojena, a već u utorak je u francuskoj Skupštini održana prva debata na o toj temi.

Partije ljevice i sindikati oštro se suprotstavljaju planovima Vlade. Smatraju da se time napada jedan od najvažnijih sistema socijalne sigurnosti. Oni kao alternativu predlažu oporezivanje dobiti banaka, kako bi se "zakrpile" rupe u socijalnom fondu. Dvije trećine francuskih birača planiranu reformu smatra nepravednom: "Nikada u historiji anketiranja, francuski narod nije bio toliko uvjeren da je nešto nepravedno", kaže Roland Cayrol iz Univerziteta Sciences po u Parizu.

Podrška od Evropske komisije

Nasuprot kritikama iz sopstvene države, francuska Vlada dobila je punu podršku Evropske komisije u Briselu: "Treba imati hrabrosti i reći da moramo više raditi, da moramo duže raditi, ukoliko Evropa ne želi izgubiti korak za različitim zemljama u usponu", izjavio je predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso u govoru u Evropskom parlamentu u Strazburu.

Francuska trenutno još uvijek spada među evropske države u kojima je najniža starosna dob za odlazak u penziju. No svakako nije jedina država u kojoj ljudi ubuduće trebaju znatno duže raditi. Španija namjerava podići starosnu dob sa 65 na 67 godina, u Njemačkoj je već donesena odluka o odlasku u penziju sa 67 godina, a u Italiji će doći do povišenja sa 57 na 61 godinu. Velika Britanija čak planira penziju sa 68 godina.

Autor: Dirk Eckert / Azra Avdagić

Odg. urednik: Zorica Ilić