Gasa, gasa dajte!

Kada je objavljeno da je Rusija zbog spora sa Ukrajinom zavrnula gasne ventile, građani su po sarajevskim trgovinama za kratko vrijeme razgrabili sve električne grijalice, kalolifere i uljne radijatore. Mnogi su te noći ostali bez ikakvog grijanja. "Narod se smrzava, a ne znam šta ovi naši mogu da u rade s tim u vezi", kaže građanka Sarajeva. Druga kaže "blago onom ko ima peći i ko ima drva, pa makar jednu sobu ugrijat, to bi bilo najbolje".

Hrvatska je imala rezerve gasa za tri sedmice, ali je odmah proglasila krizno stanje. Vlasti u BiH su tek nakon tri dana počele razmišljati o vanrednim mjerama na ugroženim područjima, da bi potom saopćile kako će, ako se stanje ne normalizira, ugroženim građanima dijeliti po pola kubnih metara drva.

Ne prolaze svi gasovodi kroz Ukrajinu

I dok su nadležni u BiH po svom starom običaju čekali da njihov posao obavi Evropska unija, srbijanske vlasti su se dosjetile da ne prolaze baš svi gasovodi kroz Ukrajinu, pa su stanovništvu relativno brzo omogućile dotok ovog energenta iz Mađarske, Austrije i Njemačke. Dio tog gasa potom je, shodno odluci srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, distribuiran BiH.

Građani Sarajeva bili su doslovno zatečeni nakon što je objavljeno da su u Bosnu i Hercegovinu počele stizati prve količine gasa i to iz Srbije. "Slušao sam neki dan gospodina Vuka Jeremića, a njegovi korijeni su pola s bošnjačke strane. Ne znam da to nema kakvog uticaja?" "Mislim da je to vrlo dobro da je Srbija isporučila gas BiH." "Iskreno, nisam to očekivao. Čuo sam da je i kod njih situacija teška. Nemam pojma otkud im to da nam pošalju gas, ali hvala im." "To je prijateljski akt susjedne zemlje koja se u ovakvim situacijama ponijela komšijski."

Umjesto rješenja, politička nadmudrivanja

Kriza sa gasom otvorila je pitanja o kojima Bosanci i Hercegovici, opterećeni nacionalističkom retorikom izabranih lidera, do sada uopće nisu razmišljali. Ima li BiH gasne rezerve kojima bi kriza mogla biti prevladana? Postoje li alternativni energenti i da li su njihove rezerve dovoljne? Postoji li uopće volja da se nešto učini?

Umjesto realne analize postojećeg stanja i konkretnih koraka ka prevazilaženju krize, uslijedila su uobičajena stranačka nadmudrivanja. Podstakao ih je federalni ministar energije Vahid Hećo, tvrdeći kako BiH sada ne bi bila u krizi da je prihvaćen njegov dugoročni plan za elektroenergetski sektor u Federaciji.

"Nestašica plina očigledno je iskorištena kao poligon za političko nadmudrivanje", kaže politički analitičar Emir Habul. Dodaje da su "smiješne opcije prema kojima bi se, da se prihvatio koncept izgradnje elektroenergetskih objekata, kao čarobnim štapićem nešto riješilo". Habul kaže "kao da je na sceni predizborna kampanja što govori o neozbiljnosti političara i nedostatku realnih projekata koji bi zemlju mogli povući naprijed".

Bez strategije, rezervi i smještajnih kapaciteta

Eksperti su potvrdili da brzo rješenje aktuelne krize sa gasom ne zavisi od Hećinih dugoročnih projekata, bili oni dobri ili loši. I gas iz Kazahstana, a BiH dijelom nabavlja gas i iz te zemlje, opet teče gasovodima kojim Rusija i Ukrajina zavrću ventile.

BiH je bila dužna osigurati energetske rezerve dostatne za tri sedmice, ali to nije učinila. Za rezerve tečnih energenata neophodni su i adekvatni smještajni kapaciteti. Ispostavilo da veći gradski centri pogođeni nestašicom gasa uglavnom nemaju objekte takve namjene jer su uništeni, zapušteni ili kao projekti propali.

Ekspert za energetiku Nijaz Delalić kaže da "nisu sanirani smještajni kapaciteti za smještaj tečnih energenata tako da npr. terminal u Blažuju nije u stanju da primi količine koji bi bile sasvim dovoljne za ublažavanje ove krize".

Zanimljivo je da u danima krize u BiH nije vođena ozbiljna politička niti naučna rasprava o energetskoj budućnosti ove zemlje, bilo da je riječ o iskorištavanju obnovljivih energetskih izvora ili potencijalnom priključenju BiH na alternativne gasovode poput Nabucca o kojem, iako je tek u projektnoj fazi, ovih dana razmišlja gotovo pola Evrope.