Gasna kriza između Rusije i Ukrajine

Najveći ruski izvoznik prirodnog gasa „Gazprom“ najavio je za juni redukcije u isporuci ovog energenta, ukoliko Ukrajina tokom maja ne izmiri svoja dugovanja za već isporuči gas. I dok iz „Gazproma“ procjenjuju da se trenutni dug Ukrajine kreće oko 3,5 milijardi dolara, iz ukrajinskog ministarstva energetike odgovaraju da su spremi da plate „poštenu cijenu gasa“ , a ne onu koju im obračunava „Gazprom“.
„Ne dovodi se u pitanje činjenica da ukrajinski „Naftagas“ nije platio račune za isporučeni gas u februaru, martu i aprilu ove godine. Cijena je bila 268 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, dok „Gazprom“ govori o drugoj cijeni od 485 dolara. Pitanje opravdane cijene gasa biće tema dva predstojeća sastanka u maju“, izjavio je evropski komesar za energetiku, Ginter Etinger, poslije sastanka sa ruskim i ukrajinskim kolegama u Varšavi.

Rusija je tokom prethodnog mjeseca ukinula povlastice koje je Ukrajina imala na cijenu prirodnog gasa, tako da se, pored već postojećeg duga, Kijevu trenutno računa i jedna od najviših cijena gasa po kubnom metru u Evropi. I dok iz Evropske komisije poručuju da će ekonomski podržati energetski sektor Ukrajine i biti posrednik u određivanju „fer“ cijene gasa, iz Kijeva najavljuju da bi, ukoliko ne dođe do dogovora sa Moskvom, pitanje cijene gasa moglo da se rješava pred arbitražnim sudom. Za sve to vrijeme Evropa strepi od mogućih posljedica još jednog rusko-ukrajinskog gasnog spora, koji je već 2009. godine, u sred zime, doveo do nestašice ovog energenta u pojedinim zemljam članicama.

Garantovano snabdijevanje gasom još u maju

Iz Brisela ovim povodom pozivaju Moskvu da „poštuje postojeće gasne aranžmane“ i „ ne ugrožava ih zbog političkih prilika“. Računa se da se u evropskim skladištima već nalazi 37 milijardi kubnih metara gasa, a očekuje se da tokom ljetnih mjeseci dođe do dodatnog skladištenja zaliha gasa koje bi omogućile nesmetano snabdijevanje EU tokom predstojeće zime. Međutim, u ruskom ministarstvu energetike izražavaju sumnju da će Ukrajina “biti sposobna da tokom ljeta skladišti gas dovoljan za zimske potrebe članica EU”. “Jasno je da i ruski “Gazprom” i ukrajinski “Naftagas” žele da učine sve kako bi ispunili svoje obaveze u isporuci gasa EU. To se ne može garantovati, ali su se sve strane obavezale da, uprkos otvorenim pitanjima, neće biti prekida snabdijevanja tokom trajanja pregovora u maju“, poručio je komesar Etinger, nakon prve runde razgovora EU, Rusije i Ukrajine u Varšavi.

Brisel je prihvatio razgovore sa Moskvom i Kijevom, na inicijativu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je, početkom aprila, upozorio evropske zemlje da će obustaviti isporuke gasa Ukrajini ukoliko ta zemlja ne plati dug koji se trenutno procjenjuje na 3,5 miljardi dolara. U tom slučaju bile bi ugrožene i isporuke gasa EU, koja iz Ruske Federacije dobija jednu trećinu ukupno potrebnog gasa, od čega 40 procenata dolazi upravo preko ukrajinskih gasovoda.I dok evropski komesar za energetiku na sastancima sa ministrima energetike Rusije i Ukrajine pokušava da dođe do za sve tri strane prihvatljivog rješenja za trenutnu „gasnu krizu“, u EU se uveliko već razmatraju načini za dugoročno smanjenje zavisnosti zemalja članica od ruskog gasa. U Briselu se razgovara o prestruktuiranju evropskog energetskog sektora, kako po pitanju infrastrukture, tako i o eventualnom formiranju „evropske enrgetske zajednice“. Među zemljama članicama Unije vodi se debata i o boljem korišćenju sopstvenih energetskih resursa, na prvom mjestu uglja i gasnih škriljaca, a razmatra se i uvoz iz SAD i Australije. Upravo će pitanje smanjenja energetske zavisnosti od Rusije biti osnovna tema samita evropskih lidera koji će se u junu ove godine održati u Briselu.