1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gavrilo Princip, heroj ili terorista?

28. juni 2012

Različiti pogledi na sarajevski atentat rezultat su politizacije historijskih činjenica u BiH i regiji. Zato je Gavrilo Princip za jedne heroj, a za druge terorista.

https://p.dw.com/p/15N29
Foto: AP

Pucnji u Sarajevu 1914. godine odjeknuli su u cijelom svijetu. Gavrilo Princip bio je pripadnik „Mlade Bosne“, organizacije pod uticajem tajnog srbijanskog udruženja „Ujedinjenje ili smrt“, poznatog i kao „Crna ruka“. Austrougarska je za ubistvo prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegove supruge vojvotkinje Sophie optužila Srbiju. Uslijedio je jedan od najsmrtonosnijih sukoba u historiji.

Pojedini historičari tvrde da „Crna ruka“ nije bila direktno vezana za srbijansku vladu, ali da su je vodili ljudi iz srbijanskih struktura vlasti. Šef ove organizacije bio je uticajni srbijanski obavještajac Dragutin Dimitrijević Apis, od kojeg su atentatori dobili i oružje. Različita su mišljenja o karakteru „Crne ruke“ koja je, prema ocjeni stručnjaka, ispoljavala i terorističko djelovanje.

Prestolonasljednik Ferdinand i njegova supruga Sofija prije atentata
Prestolonasljednik Ferdinand i njegova supruga Sofija prije atentataFoto: AP

Šta se podrazumijevalo pod tadašnjim jugoslovenstvom?

„Prema elementima nasilja koje je ispoljavala, može se reći da je 'Crna ruka' bila teroristička organizacija. Ona je, također, bila i srpska nacionalistička organizacija. To je bilo vrijeme tzv. srpsko-hrvatskog jedinstva, odnosno jugoslovenstva, pa je 'Crna ruka' imala i neke jugoslovenske pretenzije. No, to je jugoslovenstvo uglavnom podrazumijevalo dominaciju srpstva“, kaže dr. Edin Radušić prof. Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Prof. Dr. Edin Radušić: „Prema elementima nasilja koje je ispoljavala, može se reći da je 'Crna ruka' bila teroristička organizacija"
Prof. Dr. Edin Radušić: „Prema elementima nasilja koje je ispoljavala, može se reći da je 'Crna ruka' bila teroristička organizacija"Foto: DW

Historičari ocjenjuju da sarajevski atentat nije odražavao tadašnju volju naroda u BiH, kako se to isticalo u vrijeme srpske dominacije na ovim prostorima. Iznoseći zanimljive podatke o raspoloženju građana prema Austrougarskoj, Vladimir Dedijer u svojoj knjizi „Sarajevo 1914“ navodi da se jedan od atentatora Nedeljko Čabrinović posvađao sa sopstvenim ocem koji je uoči atentata na kući istakao i austrougarsku zastavu.

Narodi u BiH 1914. godine nisu bili za nasilne promjene

Edin Radušić tvrdi da najveći broj ljudi u BiH u to vrijeme nije bio za nasilne promjene. „Ni dominantna grupa ljudi koja je tada vodila srpsku nacionalnu politiku nije bila za agresivan način rješenja tog pitanja. Mnogi Srbi proizilazili su iz jednog građanskog miljea. Znatan broj Srba tada se bavio i trgovinom, a trgovački elementi ne vole nagle prevrate“, kaže dr. Radušić.

28.6.1914. godine
28.6.1914. godineFoto: AP

No, pojedini srpski krugovi Gavrila Principa svrstavaju u red najvećih nacionalnih heroja, poredeći ga i sa Milošom Obilićem. Uticaj je to i propagande, jer je malo koji historijski događaj politiziran kao sarajevski atentat. Kako se kroz 20. stoljeće mijenjao državni i politički sistem, tako se atentat različito tumačio, pojašnjava stručna saradnica u sarajevskom Institutu za historiju dr. Vera Katz.

Politizacija historijskih činjenica

„Kada se poredaju činjenice o sarajevskom atentatu, od 1914. godine preko Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne države Hrvatske koja je zbrisala pomen na Principa, njegovog ponovnog oživljavanja u socijalističkoj Jugoslaviji do devedesetih kada su u Sarajevu uklonjene stope postavljene 1953. godine, onda se može pratiti i upotreba historijskih događaja u političke i ideološke svrhe tokom cijelog 20. stoljeća“, kaže dr. Vera Katz.

Različita su i mišljenja građana. Princip je za jedne heroj, a za druge terorista. U Sarajevu prevladavaju negativni stavovi. „Za jedne je terorista, a za druge osloboditelj i patriota koji je želio dobro ovoj zemlji“ tvrdi građanin Sarajeva. „Atentat nije bio u interesu BiH nego 'Velike Srbije'“, kaže mladi Sarajlija. „Ne volim ljude koji uzrokuju nesreću i ne mogu zamisliti da neko iz dobrih namjera može ubiti trudnu ženu“, ističe građanka Sarajeva.

Dr. Vera Katz: "Kako se kroz 20. stoljeće mijenjao državni i politički sistem, tako se atentat različito tumačio".
Dr. Vera Katz: "Kako se kroz 20. stoljeće mijenjao državni i politički sistem, tako se atentat različito tumačio".Foto: DW

Posjeta Franza Ferdinanda glavnom gradu BiH planirana je za 28. juni, dan koji se u kalendaru srpskog nacionalizma obilježava kao „Vidovdan“, odnosno godišnjica Kosovske bitke. Atentat je izvršen kod Latinske ćuprije. U bivšoj Jugoslaviji most je bio nazvan po atentatoru Gavrilu Principu, da bi mu nakon osmamostaljenja BiH ponovo bio vraćen prvobitni naziv.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić