Globalno zagrijavanje — katastrofa za Sredozemlje

Grčka, Italija, Turska, kao i niz drugih zemalja, bore se da suzbiju razorne požare koji se šire kroz isušenu vegetaciju i usred vrelog talasa koji je pogodio sjeverni dio Sredozemlja. Ali, takvi vreli talasi postaće još gori u narednim godinama, pokazuju projekcije naučnika koji se bave predviđanjem klimatskih promena.

-pročitajte još: Evropa u plamenu: četiri zašto i četiri zato

Ove nedjelje, Ujedinjene nacije predstavile su prvi dio izvještaja o globalnom zagrijavanju u kome se navodi da je prosječna temperatura već porasla 1,1 stepen u odnosu na period prije industrijalizacije. Vreli talasi postali su češći nego ranije, a u mnogim regionima suše sada traju duže. U isto vrijeme, česte su i jake kiše.

„Mi već uočavamo klimatske promjene u svim dijelovima svijeta“, kaže za Dojče vele jedna od autorki izvještaja Friderike Oto sa Oksfordskog univerziteta. Ekstremne vremenske prilike će postajati „sve intenzivnije i sve češće“, dodaje naučnica.

-pročitajte još:  Ekstremno vrijeme širom svijeta: između požara i poplava

Sredozemlju gori pod nogama

Na samitu u Parizu 2015, predstavnici gotovo svih zemalja svijeta obavezali su se da ograniče rast temperature do 2 stepena Celzijusa do kraja vijeka, i da ga u idealnom slučaju zadrže ispod 1,5 stepeni. Ali izvještaj Ujedinjenih nacija predviđa da će granica od 1,5 stepeni svakako biti premašena tokom narednih 15 godina.

Uz to, sljedeći dio izvještaja, koji bi trebalo da bude objavljen u februaru, pokazuje da će temperatura u regionu Mediterana porasti još više — nekih 20 odsto više u odnosu na globalni prosjek.

Stanovnici tog dijela svijeta suočiće se s „međupovezanim klimatskim rizicima“, citira iz nacrta izvještaja novinska agencija Frans pres.

„Razlozi za brigu uključuju rizik od porasta nivoa mora, gubitak biodiverziteta na kopnu i u moru, rizike povezane sa sušama, šumskim požarima, promjene ciklusa kruženja vode, prijetnje proizvodnji hrane, zdravstvene rizike u urbanim i ruralnim područjima zbog vrućina, i promijenjene vektore bolesti“, ukazuju naučnici.

Jedina opcija — klimatizacija

Grupu autora koja priprema taj segment izvještaja predvodi Hans-Oto Pertner iz Instituta u njemačkom Bremerhavenu. Komentarišući aktuelni vreli talas u Sredozemlju za njemački „Špigel“, Pertner kaže da se ekstremne vremenske prilike u tom regionu „uklapaju u projekcije“ njegovog tima.

A te projekcije su zabrinjavajuće: ako globalna temperatura poraste za dva stepena, površina uništena šumskim požarima mogla bi da se poveća za 87 odsto, a promjena od tri stepena mogla bi da dovede do širenja požara na 187 odsto veću teritoriju u Mediteranu.

Klimatske promjene mogle bi da izazovu i poplave u priobalnim područjima kao i smrtonosne vrućine. Naučnici predviđaju da će oko 93 miliona ljudi u sjevernom Sredozemlju biti izloženo visokom ili veoma visokom stresu visokih temperatura do sredine ovog veka, sudeći po navodima iz izveštaja koje prenosi Frans pres.

„Da bi se preživio takav nivo vrućine, jedina opcija je klimatizacija 24 sata dnevno i sedam dana u nedjelji. A ljudi to ne mogu da plate“, kaže za Frans pres profesor Jan Kelman sa Londonskoj univerzitetskog koledža.

Traže se planovi za evakuaciju

Ipak, Kelman dodaje da postoje i praktični koraci koje vlade mogu da preduzmu da zaštite stanovništvo od požara i poplava, uključujući jednostavne, ali robusne planove za evakuaciju u hitnim slučajevima.

U regionu Mediterana već živi preko pola milijarde ljudi i broj stanovnika će premašiti 650 miliona u naredne tri decenije.

„Sve više ljudi i sve više privatne svojine izloženo je opasnosti, a mi ne obučavamo ljude da se izbore sa atipičnim pojavama kao što su požari, poplave i suše“, dodaje Kelman.

„Špigel“ podsjeća da aktuelni požari nisu automatska posljedica globalnog zagrijavanja, jer njih izazivaju i drugi faktori. Međutim, Friderike Oto kaže da su klimatske promjene gamechanger (op.red.: faktor koji mijenja igru) što se tiče ekstremnih vrućina: „ Svaki vreli talas danas je postao i vjerovatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena koje izazivaju ljudi.“

dj/afp/spiegel

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu