1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Godišnjica zatvaranja grčke državne radio-televizije ERT

Greta Hamann / Julia Weiß / Marina Zelić14. juni 2014

Prije godinu dana je grčki premijer Antonio Samaras odlučio zatvoriti državnu radio-televiziju ERT. 300 otpuštenih radnika do danas je nastavilo emitirati program – bez plaća i uz veliki otpor.

https://p.dw.com/p/1CGht
Gebäude des Senders ERT in Athen
Foto: picture-alliance/AP Photo

Više od polovice zaposlenika ERT-a je u junu 2013. godine odlučilo da se neće dati ušutkati te su nastavili emitirati program na internetu. Tada je rođen ERT Open u kojem radi oko 300 ljudi. „Nismo imali drugog izbora nego da nastavimo. Nismo imali što izgubiti. Vlada nam nije ništa ostavila osim ovog trnovitog puta. Što smo trebali učiniti nego krenuti njime?“, kaže novinar Nikolas Tsimpidas danas. On je zajedno sa svojim kolegama četiri mjeseca okupirao zgradu ERT-a – dok ih nije izbacila policija. Bilo je to 7. Novembra 2013. godine.

Nikolas Tsimpidas danas mora samo pogledati kroz prozor kako bi vidio svoje staro radno mjesto u predgrađu Atene. On i njegovi kolege uselili su se u zgradu koja se nalazi odmah preko puta. Dva radijska studija i nekoliko ureda su sve što si mogu priuštiti od donacija svojih slušatelja i gledatelja.

Griechenland Räumung staatlicher Rundfunk ERT
Deložacija državne radio-televizije ERTFoto: Reuters

NERIT bi trebao zamijeniti ERT

U zgradi preko puta se sad nalazi drugi medijski servis: NERIT (Nea Elliniki Radiofonia, Internet kai Tileorasi, u prijevodu Novi grčki radio, internet i televizija). Osnovala ga je Vlada. On bi trebao raditi isto što i ERT – samo bolje.

Nikolas Tsimpidas ima potpuno jasan stav o toj medijskoj kući: „NERIT nije javni medijski servis, on nije čak ni državni. To je Vladina televizija. Vlada je potpuno kontrolira.“ Zaposlenici NERITA-a, od kojih su gotovo svi bivši novinari i tehničari ERT-a, podliježu Ministarstvu financija. Parlament odlučuje o postojanju ili nepostojanju tog medijskog servisa.

Sve je okrenuto naglavačke“

I George Pleios vrlo kritično gleda na novi državnu radio-televiziju NERIT. Ovaj profesor za medije i novinarstvo na Univerzitetu u Ateni se bavio temom zatvaranja ERT-a. Osobno je apelirao na Vladu da ga samo restrukturira te je napominjao da ga ne mora odmah zatvarati.

On smatra da je sloboda medija u njegovoj zemlji u opasnosti i to ne tek od zatvaranja ERT-a: „U idealnoj situaciji bi mediji trebali zastupati interese javnosti i kontrolirati Vladu.“ U Grčkoj je situacija prema njegovom mišljenju potpuno suprotna, osobito nakon izbijanja financijske krize. „Kao da je sve izvrnuto naglavačke. Mediji više nisu ti koji paze na cijelu situaciju, oni više nisu suci. Oni su 12. igrač na terenu i zastupaju vlastite političke interese.“

ERT Open Rundfunk Griechenland
300 bivših zaposlenika ERT-a osnovalo je novi medijski servis ERT OpenFoto: DW/Greta Hamann

Grčka je na popisu organizacije „Reporteri bez granica“, koja analizira slobodu medija u svijetu, u proteklih pet godina nazadovala za 50 mjesta.

NERIT je prema planovima Vlade trebao pružiti bolje i neovisnije novinarstvo od ERT-a. No stanje se nije puno promijenilo, tvrdi zaposlenica NERIT-a u razgovoru za DW: „Nema pritiska odozgo ili tako nešto. Šefovi odlučuju o smjeru programa, ali svaki urednik može sam uređivati svoj program. Mi u biti radimo isto kao i u ERT-u“, izjavila je Helena Alevisu.

Više slobode – ali nema novca

Nikolas Tsimpidas i njegovi kolege s ERT Open-a žele drukčije raditi. Kažu da nikad nisu bili tako slobodni kao sad. U ERT Open-u je svatko jednak, nema hijerarhije. Zaposlenici su izabrali zastupnika koji će predstavljati njihove interese u Grčkoj novinarskoj udruzi. Tsimpidas je osvojio najviše glasova na tim izborima. „Vrlo je oslobađajući osjećaj da smo potpuno neovisni od Vlade. To nam daje mogućnost da slobodnije izvještavamo, osobito kad se radi o socijalnim temama poput siromaštva ili nezaposlenosti. To je kod ERT-a često bio problem. No to su važne teme pogotovo u vrijeme krize.“

No ta sloboda ima i svoju cijenu: Otkad su otpušteni, Tsimpidas i njegovi kolege žive od novčane pomoći za nezaposlene. Tsimpidas dobiva oko 500 eura mjesečno. Njegova mu obitelj dodatno pomaže. Kolege, koji ne mogu računati na pomoć obitelji, dobivaju pakete s hranom od nacionalne novinarske udruge.

Godinu dana nakon što je otpušten, Tsimpidasu istječe novčana pomoć za nezaposlene. Ista je situacija i s njegovih 300 kolega. U isto vrijeme im istječe i zdravstveno osiguranje. Još ne znaju što će i kako dalje. Možda će ipak pokušati pronaći sponzore, možda će pokušati osnovati kooperativu uz financijsko sudjelovanje svojih slušatelja i gledatelja.