Godinu dana europske diplomatije

Europska diplomatska služba bila je prije svega predmet sukoba: Koliko utjecaja dobijaju države članice, koju strukturu bi ona trebala imati, ko će zauzeti važne pozicije? Aktualna predstavnica Europske unije za vanjsku politiku, Catherin Ashton, i pored svih ovih pitanja naglašava samo prednosti nove institucije:

„Formiranje ove službe omogućilo nam je da svih 27 članica zajednički radi. Želimo pronaći zajedničke odgovore na najvažnije izazove današnjice. Nije riječ o tome da se državama članicama nešto oduzme, već je riječ o apsolutnom dobitku kada svih 27 članica surađuje“, kaže Ashtonova.

Veliki iskorak

Europska diplomatska služba sa oko 7.000 suradnika trebala bi pružati podršku u radu visokom predstavniku za vanjsku politiku: S jedne strane služba preuzima zadatke kao što je obavljanje posla klasičnog ministarstva vanjskih posla sa sjedištem u Briselu, a s druge strane diplomate širom svijeta u više od 100 ambasada zastupaju interese EU. "Početak rada službe bio je odlična vijest za europsku diplomatiju", kaže ministar vanjskih poslova Njemačke Gudio Westerwelle: „Europa mora biti u stanju da reagira na krize u svijetu, naravno u prvoj liniji diplomatskim putem. I upravo zbog toga je europska diplomatska služba tako važna.“

Guy Verhofstadt, belgijski poslanik u Europskom parlamentu zadužen za vanjsku politiku čak smatra da tek sada postoji šansa za zajedničku europsku vanjsku politiku: „Dozvolite da budemo iskreni: Do sada nije postojala zajednička vanjska politika EU. Sjećam se rata u Iraku kojim smo se na nivou EU bavili svega 50 sekundi. Europa tada jednostvano nije bila u situaciji da o tome raspravlja, a kamo li da zauzme zajedničku poziciju. Tako nešto se više ne smije dogoditi,“ poručuje belgijski poslanik.

Autori: M. Dittrich/Z. Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić