Godisnjica osnivanja MMF-a

Rodjendanske cestitke bile su vrlo suzdrzane, barem kada se radi o brojnim kriticarima Medjunarodnog monetarnog fonda. 60 godina nakon osnivanja, i nacin dodjele kredita i sam Medjunarodni monetarni fond nalaze se na udaru kritike. Donedavni sef MMF-a, i buduci novi njemacki predsjednik, Horst Köhler, smatra da je ta kritika cesto neopravdana:

Sve u svemu ja mislim da je tvrdnja kako je Fond u stvari samo produzena ruka multinacionalnih kompanija, te da nema razumijevanja za siromastvo u svijetu u medjuvremenu zastarjela.

.....smatra Köhler.

U sefovskim etazama Medjunarodnog monetarnog fonda vlada uvjerenje kako je ta organizacija, zajedno sa svojom sestrinskom Svjetskom bankom, tokom godina uspjela osigurati stabilan privredni rast sirom svijeta, sto nikada ranije u povijesti nije bio slucaj. Slobodna trgovina, visi zivotni standard, bolje obrazovanje, veci dohodak – po misljenju Anne Krüger, zamjenice direktora MMF-a, to su zasluge i politike ove organizacije:

U nedavnoj proslosti su brojne industrijske kao i zemlje u razvoju pokrenule privredne reforme, i sadasnji rast pruza sansu da se sa njima nastavi. Potrebno je konacno rjesiti brojne probleme, od kojih se dosada bjezalo.

.....tvrdi Krüger.

Kriticari, medjutim, smatraju da Medjunarodni monetarni Fond nije uspio u svojoj osnovnoj namjeni, osiguranju financijske stabilnosti u svijetu. Tako mu se primjerice predbacuje da je pogresno reagirao na financijsku krizu u Aziji, i zapravo doprinijeo povecanju broja zaduzenih zemalja u Trecem svijetu. Novi predsjednik MMF-a, Rodrigo Rato, sada najavljuje:

Mi vjerujemo da je smanjenje velikih dugova zemalja u razvoju bitno za njihov daljnji privredni razvoj, i ubuduce cemo sa svim nasim clanicama raditi na formuliranju novih pravila sa ciljem smanjenja tih dugova.

....kaze Rato.

Kriticari globalizacije smatraju, medjutim, da to nije dovoljno. Oni traze da se najsiromasnijimj zemljama dugovi u potpunosti oproste, te da zemlje treceg svijeta dobiju veci utjecaj u MMF-u. Tradicionalno glavnu rijec naime vode SAD i Evropa. To je odgovaralo privrednoj snazi tih zemalja prije 60 godina, ali je sada zastarjelo, tvrde kriticari. Rato i sam smatra da su neke reforme potrebne:

Vrlo je vazno pitanje na koji nacin sve zemlje mogu biti predstavljene u organizaciji, i kako im omoguciti da svoje interese bolje predstave. Potrebno je da sve zemlje imaju mogucnost utjecaja na donosenje odluka.

.....kaze Rato.

Trenutno je Medjunarodni monetarni fond 70 % svih svojih kredita dao na raspolaganje svega trima drzavama: Argentini, Brazilu i Turskoj. To je ozbiljno krsenje vlastitih pravila MMF-a, trebao bi predstavljati dodatnu tocku na reformskoj listi novog sefa Fonda, Rodriga Rata.