Austrijacizmi u bosanskom jeziku

Kada planinarimo, najsigurniji smo u gojzericama, od slatkih peciva najdraža nam je buhtla sa marmeladom, a kada smo romantični, vozimo se fijakerom. Gojzerice, buhtla, fijaker ili pak trafika, palačinke, matura i tramvaj - sve ove riječi potiču iz njemačkog jezika, tačnije iz onog njemačkog koji se govori u Austriji. Ove germanizme i austrijacizme, ili barem njihovu veliku većinu, bečki germanist Nedad Memić prikupio je i objavio u rječniku pod nazivom „Germanizmi i austrijacizmi u bosanskome jeziku“. Rječnik je publiciran u Sarajevu, a u utorak (17.3.) je na Bečkom univerzitetu, u okviru predavanja na odsjeku Slavistike, predstavljen i austrijskoj akademskoj publici.

„Želio sam pojam austrijacizma uvesti i u bosansku lingvistiku, jer je bosanski jezik većinu germanizama dobio preko austrijskog varijeteta nejmačkog jezika. To je takođe bila tema moje disertacije na Bečkom univerzitetu, nakon čega sam osjetio želju i potrebu da objavim i rječnik koji bi bio namijenjen široj publici“, objašnjava Memić. Memić u rječniku analizira oko 1.100 pojmova, koji su prikupljeni empirijski; čitajući portale, dnevne novine i blogove, te prateći svakodnevni govor. U rječniku su se našli germanizmi koje se najčešće koriste u našem jeziku, mada tih pojmova u raznim žargonima ima znatno više.

Tehnički pojmovi

Među one germanizme koji se najčešće koriste, spadaju svakako mnogi tehnički pojmovi – auspuh, kuplung, šarafciger ili štemajzl na primjer. „Ljudi koji su u Bosni i Hercegovini prvi etablirali germanizme i austrijacizme bili su često pioniri u svojim sferama djelovanja, odnosno ljudi koje je put nanio van granica zemlje. Prvi bosanski inžinjeri studirali su u Njemačkoj ili u Austriji. Tako ne čudi što se kod nas etablirala riječ šarafciger, koja potiče od njemačke riječi Schraubenzieher“, objašnjava Memić.

Publiku, koja je prisustvovala predavanju na Bečkom univerzitetu upravo ovakve riječi asocirale su i na razne anegdote, kako porodične, tako i one vezane za njihov dolazak u Beč. „Ja sam se sa svojim tatom dugo svađala oko riječi šarafciger, jer je on tvrdio da je to naša riječ. Za njega tu nije bilo nikakve sumnje i ljutio sa kad sam mu govorila da je to germanizam. Kada smo došli u Austriju, i kada je čuo kako Austrijanci izgovaraju riječ Schraubenzieher, malo je ustuknuo i posumnjao u svoje uvjerenje, ali mislim da se sa tim još uvijek nije pomirio. Nadam se da će mi sada, kada mu pokažem ovaj rječnik, koji je naučni rad, konačno povjerovati“, priča tako Belma iz Konjica.

Njena prijateljica Marina koja u Beču živi tek nekoliko godina i ovdje studira građevinu, priča da joj je najveće iznenađenje bila kupovina slatkih peciva u jednoj bečkoj kafani. „Kada sam čula konobara kako izgovara riječ Topfengolatschen (kolač sa sirom) bila sam šokirana. To njegovo `kolač` zvučalo je originalno bosanski, što nisam mogla vjerovati. Sada znam da je to zapravo riječ Topfengolatschen i da smo mi od te riječi dobili riječ kolač. Moram priznati da mi je to istovremeno bilo i jako drago, jer mi je to Beč učinilo toplijim i bližim, jer sam ovdje tada bila sama i nisam poznavala mnogo ljudi“, priča Marina.

I autor rječnika Nedad Memić kaže da veliki broj germanizama i u bosanskome jeziku Austriju Bosancima mogu učiniti gostoljubivijom, te da ih svakako mogu potaći na učenje njemačkog jezika. „Goethe-Institut u Sarajevu je kurseve njemačkog jezika reklamirao upravo prisustvom germanizmima i austrijacizmima u bosanskom jeziku. Oni pri učenju jezika mogu imati efekat iznenađenja i to svakako može potaknuti na intenzivnije bavljenje njemačkim jezikom“, rekao je Memić.

Tragovi prošlosti

Istraživati posuđenice u bosanskome jeziku značilo je istraživati i bosanskohercegovačku prošlost, tako da se mnogi pojmovi mogu pripisati austrougarskom periodu. Neke druge posuđenice su novijeg datuma, poput na primjer riječi bauštelac. Veliki broj germanizama u bosanskome jeziku Memić objašnjava i činjenicom da je od 18. do 20 vijeka njemački jezik bio prestižni jezik, od kakvih jezika se i inače posuđuju riječi, a što se danas može usporediti sa engleskim.

„Navodna čistoća jezika danas je među lingvistima nepoželjna i svjedoči često o jezičkom nacionalizmu“, kaže Memić. Njegov „Rječnik germanizama i austrijacizama u bosanskome jeziku“ prva je detaljna fonološka, morfološka i semantička analiza germanizama u bosanskome jeziku.