Grčka prodaje samu sebe

Nakon krizne sjednice grčke vlade u ponedjeljak (23.5.) ministarstvo financija je priopćilo da se, osim luka u Pireju i Solunu, prodaju i udjeli države u telekomunikacijskom poduzeću OTE i poštanskoj banci.

Očito je za ovaj potez već bilo i vrijeme. Jer Grčka ima još samo do srpnja dovoljno novca kako bi izmirila obveze i isplatila plaće i mirovine. Stoga je ovoj članici eurozone hitno potrebna nova tranša zajedničke financijske pomoći EU-a i MMF-a, koja ukupno iznosi dvanaest milijardi eura. Odbori Europske unije, a ni oni MMF-a dosad nisu dali zeleno svjetlo za isplatu sljedeće tranše.

Prodajom državne imovine 50 milijardi eura

Protekloga vikenda je šef eurogrupe Jean-Claude Trichet već pojačao pritisak na grčku vladu i najavio da će se atenski program privatizacije još jače nadzirati i podupirati nego što je to dosad bio slučaj. Dio toga plana je da se prodajom grčke državne imovine, kako se navodi, prikupi 50 milijardi eura.

Sadašnje odluke vlade Giorgosa Papandreoua donesene na kriznoj sjednici bi, prema izjavi jednog vladinog glasnogovornika, trebale državnoj blagajni donijeti oko šest milijardi eura.

Slijede daljnje bolne mjere

Ali vlada neće ostati tek na ovim odlukama, odnosno mjerama. Novinska agencija Reuters javlja da bi se u drugoj fazi privatizacije na spisku za prodaju mogla naći i poduzeća za opskrbu, kao što je Public Power Corp. ili Athens Water. Ta poduzeća bi trebala biti znatno interesantnija za potencijalne investitore. Telekomunikacijsko poduzeće OTE je također interesantno za ulagače, ako se uzme u obzir da u njemu 30 posto udjela ima već Deutsche Telekom, koji bi si privatizacijom mogao osigurati još više učešća u firmi.

No, bolni planovi o privatizaciji neće zakačiti samo poduzeća, već i same uposlenike diljem Grčke. Razgovara se, naime, i o daljnjim kraćenjima plaća, otpuštanjima iz javne službe, kao i povećanju poreza.

Autori: Marko Langer / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose