Grčko gospodarstvo krvari

U bugarskom gradiću Petrič, uz granicu s Grčkom i Makedonijom, svoje sjedište ima na stotine grčkih malih i srednjih poduzeća koja su u proteklih desetak godina okrenuli leđa svojoj zemlji i preselili se u Bugarsku. Petrič, koji se nalazi samo 120 km od Soluna je samo jedan primjer među mnogima.

U tom gradiću tvornicu cipela ima i Kostas Amanatidis. On se sa svojom tvrtkom preselio u Bugarsku i dosad nije požalio zbog toga. "Ovdje je sve drukčije nego u Grčkoj", kaže on i ne zna uopće koji razlog za preseljenje kao prvi navesti: "Kako država ovdje funkcionira? Kako radi porezna služba? Ili kako se odnose sa zakonima u zemlji?" Jednostavno se, kaže on, plaćaju porezi i nemate više nikakvih problema. "Nitko neće doći i tražiti više od onog što si obvezan plaćati. Prije 20 godina se već u roku od deset dana moglo prijaviti novo sjedište tvrtke i dobiti bugarski porezni broj." Pritom se, međutim, mora misliti na to da je, podsjeća Amanatidis, u Bugarskoj tada još postojala carina, jer ta zemlja u to vrijeme nije bila članica EU-a.

Jedinstvo među grčkim poduzetnicima

Proizvođač cipela Amanatidis ima visoko mišljenje o bugarskoj državi i njezinom birokratskom aparatu. I nije jedini koji tako misli. Slično mišljenje dijeli i modna dizajnerica Maria Papadopoulou koja je nedavno u Petriču otvorila malu krojačku radionicu. Nakon što je imala sve manje narudžbi, jer njezini njemački nalogodavci radije proizvode u Kini, i ova dizajnerica je teškog srca bila primorana napustiti Grčku - iako je radna svakodnevica u Bugarskoj teža.

Jedan od dodatnih razloga zašto je otišla u Bugarsku je, kaže, porezni sustav u Grčkoj koji je neprijateljski nastrojen prema poduzetništvu. "Od sveg srca bih se željela vratiti u Grčku. Ali je to nemoguće zbog tamošnje porezne i cjenovne politike." Priča kako je u Grčkoj imala visokokvalitetnu radionicu te da je u Petriču preuzela prostorije čiji zidovi su bili napravljeni od šperploča. "U Grčkoj sam imala kvalificirane stručne radnike, ovdje čak moram uložiti svoje vrijeme kako bih obučila radnike."

Porezni savjetnici se također sele

Dilemu u kojoj se nalaze grčka poduzeća veoma dobro poznaje porezni stručnjak Dimitris Mihelakis. Stoga se također odlučio preseliti u Bugarsku kako bi grčkim poduzetnicima pomagao na licu mjesta. On je uvjeren da je kaotični grčki porezni sustav razlog za bijeg mnogih grčkih poduzeća i navodi primjere: "Deset posto poreza na dohodak u Bugarsko je puno manje od 35 posto kod nas." Osim toga, dodaje on, stalno stižu nove promjene grčkog poreznog sustava. "Usvoji se jedna porezna stopa i ako to nije dovoljno, onda se stopa jednostavno povisi." 2015. godine je to tako bilo, usred ljeta, u trenutku kad je završio obradu godišnje prijave poreza, kaže on: "Odjednom se povisio porez na dohodak. Odjednom sam morao obraditi nove zahtjeve."

Tko je unatoč teškoj financijskoj situaciji ostao u Grčkoj, prisiljen je da zbog kontrole prometa kapitala otvori račun u susjednoj zemlji. Hristos Dimitriadis, uspješan proizvođač donjeg rublja, smatra čak da iza toga stoji tajni plan EU-a. I nije jedini koji je tog mišljenja. Gotovo svi grčki poduzetnici su uvjereni da razvoj situacije u gospodarstvu u Grčkoj nije slučajan, pojašnjava taj modni dizajner: "Ima primjera na ovom svijetu, ima zemalja koje se prestrukturiralo radi jeftine radne snage, druge zemlje su danas čiste investicijske oaze." A Grčka? "Želi li se od te zemlje napraviti turistički raj ili od nje napraviti mjesto za izbjeglice? Ok! Ali onda neka nam se to kaže, da znamo na čemu smo. Ovdje barem za sada nema ničega više za što bi se isplatilo ostati."

Na umu samo bilo spašavanje banaka

Kriza među tradicionalnim obrtničkim poduzećima nije započela sa pogrešnom poreznom politikom u Grčkoj, smatra tekstilni proizvođač Pandelis Philippidis. Njegovo mišljenje je da je sve krenulo po zlu zbog pogrešne investicijske politike prethodne grčke vlade. Država se s dužničkom krizom već od početka pogrešno ophodila i poduzetnike tako financijski ostavila na cjedilu, kaže on. "Likvidnost poduzeća je jednostavno prekinuta. Vlada je nakon izbijanja krize imala samo jednu stvar na umu: spašavanje banaka."

Preseljenje grčkih tvrtki se tako i dalje nastavlja. Nakon Bugarske, slijede Srbija, Albanija i Turska. Grčki financijski stručnjak Jiannis Sopasis stoga diže uzbunu i zahtijeva od političke elite Grčke da malo bolje promisli kako djeluje. Nedavno je Sopasis tijekom jednog TV nastupa kazao: "Premijer Bugarske u svom govoru u Solunu nije bezrazložno kazao: zahvaljujemo Grčkoj što je kod nas stvorila 100.000 novih radnih mjesta. Mislim, to bi sve ovdje trebalo dobro prodrmati."

Voula Tektonidou, generalna tajnica za gospodarske odnose i razvojni rad pri grčkom ministarstvu gospodarstva, smatra da je se takve izjave itekako tiču, ali ujedno upozorava da se treba biti oprezan da se ne bi postalo žrtvom starog sustava: "Svi mi želimo da se ovdje ponovno pokrene poduzetništvo. Ali ne ona poduzeća koja samo na brzinu novac sklone sa strane i više se ni o čemu ne brinu. Ja to više ne mogu gledati: bolesna poduzeća, a poduzetnici zdravi!"