Građani zabrinuti: Svi su isti

Penzionerima u Republici Srpskoj (RS) biće povećane penzije od 1. oktobra za dva odsto a od početka naredne godine za još jedan odsto. Rezultat je ovo pregovora penzionera i Vlade RS-a o usklađivanju penzija. Najstarija populacija je upravo na račun izbora izvojevala povećanje penzija tako da su penzioneri dobro iskoristili ove opšte izbore.

Međutim stvarnost je malo drugačija, s obzirom na to da u budžetu nema novca za održivost isplata ovih povećanja kao što ih nema ni za druga povećanja, pa mnogi očekuju da će nakon izbora ona biti značajno korigovana.

“Sa 20 godina imao sam stan i auto”

Osim toga, posljednji podaci pokazuju da se broj penzionera izjednačio sa brojem radnika što je dovoljan pokazatelj o održivosti penzionog sistema. To najbolje zna Dušan Grujević iz Banjaluke, penzioner koji slobodno vrijeme provodi prodajući knjige. Penzija je, kaže, mala jer su troškovi života višestruko povećani. Razočaran u sistem ne zna ni da li će izaći na izbore a pogotovone zna za koga bi glasao:

“Nemam za koga glasati. Bilo ko da dođe biće isto, bez obzira da li se radi o RS-u ili o Federaciji BiH. Nema alternative, ne vidim nikog pametnog, svi su oni bili na vlasti i svi su isti. Problem je što nema novca tako da ne možemo dugo još očekivati bolji život. Ja sam zastavnik bio još u onoj bivšoj vojsci. Zaposlio sam se 1975. godine, sa 19 godina sam dobio stan, otišao na teren i od dnevnica sam kupio “Fiat 1300”, godinu dana star. Sa 20 godina sve sam bio završio u životu. Onaj ko bude mogao obezbijediti mom sinu iste te uslove, njemu ću dati glas”, kaže Grujević.

Pred izbore popravka ulica, škola, domova zdravlja…

BiH je zemlja u kojoj se mnoga pitanja pokušavaju riješiti za vrijeme izbora, kao što su primjerce izgradnja seoskih škola, domova zdravlja, popravka puteva itd. Ovih dana u Banjaluci je kompletno obnovljena ulica Skendera Kulenovića, koja je godinama u katastrofalnom stanju. Neki kažu da je dobro pa makar bilo i pred izbore dok drugi kažu da je to jeftina kupovina glasova.

“Kada im treba pred izbore onda naprave, a kada narodu treba, njih nema nigdje. Sve treba prekrižiti u nedjelju na izborima. Svi lažu, sve su to lopovi, narod je gladan, nema šta da jede, a oni nas bombarduju nekim glupostima. Radim za dnevnicu od 10 maraka, kako da preživim. Dok je bilo Tita bilo je svega, davao je sve. Ovo je katastrofa”, priča Hajrudin Arnautović kojeg smo zatekli u jednom ugostiteljskom objektu u ovoj ulici.

Velikom dijelu građana BiH izbori nisu u prvom planu, posebno onim kojima je imovina uništena u majskim a potom i avgustovskim poplavama. Ima i onih domaćinstava koja su poplavljena i po nekoliko puta ove godine. Njima malo ko da može pružiti utjehu osim konkretne pomoći. Donekle je to uradila vlast u RS-u, izdajući vaučere u vrijednosti do pet hiljada maraka za koje građani mogu da kupuju robu i građevinski materijal za obnovu. Međutim ogorčeni građani, ne samo zbog poplava nego i cjelokupnim stanjem prethodnih godina iz kojeg ne vide izlaz, izlazak na izbore ne vide kao rješenje njihovih problema. Jedna od njihe je Dragana Ignjatić kojoj su poplave uništile domaćinstvo:

“Nemam za koga glasati. Stanje nije dobro, ali sigurna sam da moj glas neće ni odmoći ni pomoći. Za koga da glasam? Niko nema kvalitetan program a problem je što je građanima nakon svakih izbora sve lošije. Ne vjerujem ni ovim koji su sada na vlasti a sa druge strane ni opozicija nije ulila nikakvo povjerenje da bih za njih glasala. Ne znam.”

Ova kampanja generalno nije ostavila nekog traga na građanima iako je, slažu se mnogi, bila najprljavija do sada. I nevladine organizacije u BiH koje prate izbore saopštile su da je veliki dio obećanja političkih subjekata nerealan.

Čak polovina kampanje nerelevantna

“Možete vidjeti da je, prema prikupljenim podacima, 45 odsto ukupne kampanje nerelevantno, od toga je 34 odsto kampanje nekonkretno, a svega 21 odsto kampanje konkretno” kaže Medina Mujić iz Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu (ACIPS). To samo govori o kvaliteti kampanje koja je iza nas ali i dijelom opravdava stavove sagovornika koji su nezadovoljni stanjem ali i onim što političari nude.

“Nas četiri vodnika iz Dervente prije rata idemo na ručak na ribnjak u Prnjavor. Prnjavor je tada bila nerazvijena opština pa je u njoj sve bilo 30 odsto jeftinije. Četiri koljenice, četiri vinjaka i salata koštala je jednu onu crvenu novčanicu, poznatu kao 'konj'. Niko ne traži da i danas bude tako, ali stanje je takvo da malo ko sebi može sada uopšte da priušti ručak. I za koga da glasam”, zaključuje Dušan Grujević iz Banjaluke.