1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Grci se nadaju oprostu duga

23. novembar 2013

Komentatori njemačke dnevne štampe se bave posjetom grčkog premijera Samarasa Berlinu kao i međunarodnom konferencijom o zaštiti klime koja se održava u Poljskoj.

https://p.dw.com/p/1AMsf
Foto: picture-alliance/dpa

“Mnogi Grci se više ne trebaju pitati šta su donijeli `kursevi saniranja duga`”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i nastavlja: “ U budžetu je manjak oko kojeg se spori grčka vlada s Trojkom. Vlada više ne želi da joj se postavljaju ´crvene linije` i nada se oprostu dijela duga. Njemačka vlada cijeni značajan napredak u Grčkoj i ono što je vlada u Atini uradila na sanaciji duga. Međutim, prema volji kancelarke i ministra finansija štednja i reforme se moraju nastaviti. Po svemu sudeći, novi koalicioni partner bi to možda volio drugačije vidjeti, ali o ovom pitanju Unija (CDU/CSU) ostaje dosljedna. Kakav god bio dug, grčka privreda 2014. godine treba zabilježiti rast. Tek tada bi promjene krenule na bolje“, smatra komentator lista Frankfurter Allegemeine Zeitung.

Grčki premijer Antonis Samaras se nada oprostu dijela duga.
Grčki premijer Antonis Samaras se nada oprostu dijela duga.Foto: Reuters

Neue Osnabrücker Zeitung piše da aktuelna visina grčkog duga pokazuje da se kod „Helena, bez obzira na neriješene probleme, ipak nešto dešava“. „Pomoć evropskih zemalja i lične žrtve više hiljada Grka kroz programe sanacije nisu uzaludni. Međutim, povećanje prihoda je problematično. Njemačka kancelarka je obećala dalju pomoć u modernizaciji uprave i zdravstvenog sistema. To je dobro. Ali, sama podrška nije dovoljna da bi grčka privreda ponovo bila na putu rasta i da Vlada poveća prihode od poreza. Impuls je sada potreban privatnom sektoru“, navodi list Neue Osnabrücker Zeitung.

Svađe lobista umjesto zaštite klime

Ostsee-Zeitung piše da je glavni razlog neslavne konferencije o klimi koja se održava u Varšavi što velike države poput SAD-a i Kine, ali i Fukušimom opterećenog Japana, ne žele da podrede interese privrede održivoj klimatskoj politici. „Svjetska ekonomija je u najdubljoj krizi od Drugog svjetskog rata. Privredni rast – to je važeća mantra, a zaštita klime tu dođe kao smetalo. Reforma klimatske politike ugrožava tržište – tako tvrde moćni lobisti poput onih iz zemlje domaćina Poljske, države koja ima najveće svjetske elektrane na ugalj i najveći koncern za eksploataciju uglja u Evropi. Ni samozvani `primarijus za klimu`, Njemačka, nije mnogo pomogla u Varšavi: `Par miliona eura za pomoć, par lijepih riječi – i to je sve`. Kako to možemo nazvati? Možda, `na početku bijaše riječ, na kraju samo prazna fraza`”.

Konferencija o klimi u Varšavi u subotu ulazi, fudbalski rečeno, u produžetak. Trebalo je da se završi već u petak, ali kompromis još nije na vidiku.
Konferencija o klimi u Varšavi u subotu ulazi, fudbalski rečeno, u produžetak. Trebalo je da se završi već u petak, ali kompromis još nije na vidiku.Foto: Reuters

Iz Varšave su prije kraja konferencije već otputovali predstavnici Greenpeacea i drugih organizacija za zaštitu prirode, piše Westfalen-Blatt. „Još nikada konferencija o klimi Ujedinjenih nacija nije bila pod ovolikim pritiskom da opravda svrhu svog postojanja. Temperatura svuda raste. Ali ovakvi jadni rezultati konferencije ne nude opravdanje nikome – ni ekonomski ni ekološki. Japan i Australija su zagrijali debatu jer ne pristaju na smanjenje ugljen-dioksida. Poljska je više bila lobista za ugalj nego domaćin. Možda će u posljednjem trenu biti odobrena nekakva pomoć siromašnim zemljama. Glavni zadatak – priprema novog sporazuma o klimi koji bi 2015. godine bio potpisan u Parizu – moraće da se nastavi telefonima i elektronskom poštom.“

Autori: Mehmed Smajić / Nemanja Rujević

Odgovorna urednica: Dunja Dragojević