Izborni dvoboj milijardera i "autoritarnog" predsjednika

Gruzijska opozicija se žali kako se uoči izbora koji se održavaju 1.10.2012. sve više nalazi pod pritiskom državnog aparata. Tako je na zatvorske kazne osuđeno 20 njenih aktivista na osnovu "konstruisanih optužbi za vrijeđanje državnih službenika", tvrde opozicionari. Savez pod nazivom "Gruzijski san" tvrdi da pristalice predsjednika Sakašvilija napadaju njegove članove. "Gruzijski san" je formiran početkom ove godine. Njegov lider je milijarder Bidsina Ivanišvili. On prebacuje predsjedniku da autoritarno upravlja državom.

Mihail Sakašvili odbacuje optužbe. On tvrdi kako je ovaj opozicioni pokret ustvari "ruski projekt" koji želi da "mafijaškim metodama odvede Gruziju u doba sovjetske diktature". Ivanišvili, koji se obogatio trgovinom metalima i nekretninama u Rusiji, tvrdi da želi da Gruzija ostane na prozapadnom kursu. Zakašviliju prebacuje da je 2008. svojom agresivnom politikom prema Moskvi odveo zemlju u bezizlazan rat protiv Rusije. Pri tome je Gruzija i konačno izgubila kontrolu nad otcjepljenim pokrajinama Abhazijom i Južnom Osetijom.

Sakašvili pod pritiskom

Čitava predizborna kampanja bila je obilježena međusobnim prebacivanjima. Krajem avgusta se Ivanišvili žalio kako vlada želi da zaplijeni cjelokupnu imovinu njegove stranke i tako spriječi poštenu izbornu borbu. Vlasti su tvrdile da se zaplijenjenim novcem mora namiriti kazna od 1,2 miliona eura zbog ilegalnog finansiranja stranke.

Ipak, najjači pritisak na predsjednika Sakašvilija napravili su demonstranti na ulicama. Proteste su izazvali snimci na televiziji TV9, u kojoj 80 odsto vlasništva ima Ivanišvilijeva supruga. Ona je sredinom septembra objavila snimke u kojima se vidi kako čuvari u jednom zatvoru tuku zatvorenike i siluju ih drškom metle. Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da je video falsifikovan. Skandal bi ipak mogao da doprinese smanjenju broja glasova za predsjednikovu stranku "Ujedinjeni nacionalni pokret".

Premijer kao centar moći

Ovi izbori su posebno značajni zbog toga što parlament u narednoj godini dobija veća ovlaštenja. Nakon predsjedničkih izbora 2013. na snagu stupaju ustavne reforme. Predsjednički sistem će biti zamijenjen parlamentarnom demokratijom. Premijera neće imenovati predsjednik, nego najjača stranka u parlamentu. Predsjednik osim toga gubi sadašnji veliki uticaj koji ima na unutrašnju i vanjsku politiku. Posmatrači pretpostavljaju da Sakašvili želi da 2013. postane premijer i da je samo zato pristao na reformu ustava. Nakon dva mandata on se naredne godine ne može kandidovati za predsjednika. Ali i Ivanišvili bi želio da postane premijer.

Na izbore izlazi 14 stranaka i dvije koalicije, a pretpostavlja se da bi izborni prag od pet odsto mogli da pređu demokršćani, koje zbog stalne saradnje s vladom nazivaju "pseudoopozicijom", te populistička "Radnička stranka".

Zabrinutost među novinarima i posmatračima

Nevladine organizacije koje posmatraju tok izbora su od avgusta registrovale stotine kršenja zakona predizborne kampanje. One navode kako se državni resursi koriste za izbornu kampanju vladajuće stranke. Vrši se pritisak na birače i pristalice opozicije, a novinari se sprječavaju da obavljaju svoj posao.

I spomenute organizacije i novinari kritikuju što će na sam dan izbora biti ograničeno snimanje na biralištima. Prema nalogu Izborne komisije, novinari smiju da snimaju samo tokom prvih deset minuta nakon otvaranja glasačkih mjesta. Potom se moraju povući na najmanje tri metra od glasačkih kutija, na posebno određeni prostor. Obrazloženje za ovakav propis glasi kako se ne smiju ometati građani tokom procesa glasanja.

Autori: Amalia Ogandžanjan / Markian Ostapčuk / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović