Haag: 40 godina Milomiru Stakiću

Žalbeno vijeće Haškog tribunala osudilo je danas Milomira Stakića, bivšeg predsjednika Kriznog štaba Prijedora na 40 godina zatvora. Time je izmijenilo prvostepenu presudu, izrečenu u julu 2003. godine, kojom je Stakić proglašen krivim za progon, istrebljenje i ubistva nesrpskog stanovništva tog regiona i osuđen na doživotni zatvor. Tom odlukom pet sudija Žalbenog vijeća ovaj proces je definitivno završen. .

Sudijsko vijeće je od šest žalbenih tačaka, koje je podnijela Stakićeva odbrana, odbacilo četiri i djelimično uvažilo navode iz samo dvije, na osnovu čega je ukinulo jedinu presudu na doživotni zatvor koju je do sada izrekao Haški tribunal. U konačnu kaznu od 40 godina zatvora biće uračunato vrijeme koje je Stakić proveo u pritvoru Tribunala.

Ako se ima u vidu da je uhapšen tačno prije pet godina - 23. marta 2001. - i da, prema propisima medjunarodnog suda, može biti pušten na slobodu pošto izdrži dvije trećine kazne, Stakić će u zatvoru provesti najmanje sljedeće 22 godine.

Žalba tužilaštva na prvostepenu odluku Pretresnog vijeća da Stakića oslobodi tužbe za genocid odbačena je. Žalbeno vijeće je u obrazloženju te svoje odluke istaklo da ne postoje nedvosmisleni dokazi da je Stakić želio da uništi nesrpsko stanovništvo, nego samo da ih raseli. Iako je davao pogrdne i propagandne izjave protiv Bošnjaka u vrijeme na koje se odnosi optužnica - a to znači od 30. aprila do 30. septembra 1992. - Žalbeno vijeće je ocijenilo da se u njima ne mogu "bez razumne sumnje" prepoznati genocidne namjere. Zato smatra da Pretresno vijeće nije pogriješilo kad ga je u prvostepenom postupku oslobodilo te optužbe.

Odbacujući u potpunosti četiri od šest žalbenih osnova odbrane, Vijeće, pod predsjedništvom italijanskog sudije Fausta Pokara (Pocar), potvrdilo je presudu kojom je Stakić proglašen krivim kao saizvršilac u zločinima protiv čovječnosti, to jest istrebljenju, progonima, ubistvima i prisilnom premještanju Bošnjaka i Hrvata prijedorskog regiona.

Time je definitivno završen proces protiv bivšeg predsjednika Kriznog štaba opštine Prijedor, ljekara po profesiji, za zločine nad nesrpskim stanovništvom u proljeće i ljeto 1992. godine. U periodu od pet mjeseci u tom regionu ubijeno je, prema optuzznici, najmanje 1500 Bošnjaka i Hrvata, razoreno desetine njihovih sela, na hiljade mučeno i ubijano u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje, a oko 20 000 prognano.

Poslije izricanja konačne presude Stakić će ostati u pritvoru u Sheveningenu dok se ne organizuje njegov transfer u neku od zemalja koje su sa Ujedinjenim nacijama potpisale ugovor o izdržavanju kazne haških osudjenika u njihovim zatvorima.