1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hajdi ipak nije iz Švicarske?

5. maj 2010

Hajdi, najpoznatija kreacija švicarske spisateljice Johane Špiri uopšte nije njena ideja – takva priča je nastala davno. To tvrdi jedan germanista koji je pronašao radove ne tako poznatog njemačkog pisca.

https://p.dw.com/p/MwCP
Popularna djevojčica Hajdi asocijacija na Švicarsku
Popularna djevojčica Hajdi, asocijacija na Švicarsku

Ko nije čuo za Hajdi? Slatka debeljuškasta djevojčica rumenih obraščića već odavno je zaštitni znak Švicarske. Ona simbolizira idilični alpski svijet i za one koji ne vole čokoladu, sir i satove, Hajdi je prva asocijacija na Švicarsku.

Za majku tog lika je do sada, bez dileme, važila Johana Špiri. Ona je 1880. godine stvorila Hajdi, kao u transu: za samo četiri sedmice, u nekom genijalnom napadu inspiracije, napisala je svoju prvu knjigu o Hajdi. Tako se vjerovalo do sada. Dok nije došao Peter Bitner. Taj 30-godišnji germanista tvrdi, naime, da je Hajdino pravo mjesto rođenja Milhajm, gradić u Rurskoj oblasti.

Adelaida je starija od Hajdi

Bitner istražuje književnost iz doba bidermajera i veliki je poznavalac opusa Johane Špiri. Ni njemu nikada nije palo na pamet da švicarska spisateljica nije sama izmislila svoj popularni lik, sve dok nije nabasao na zaostavštinu Hermana Adama fon Kampa, učitelja i pjesnika iz Milhajma. On je 1830. godine, 50 godina prije Johane Špiri, napisao priču za djecu sa naslovom „Adelaida – djevojčica sa Alpa“. Naletjevši sasvim slučajno na spomenutu priču, Bitner se odmah sjetio Hajdi i odlučio da pročita nekoliko redaka Kampovog teksta.

Hajdi je obišla svijet u formi crtanog filma...
Hajdi je obišla svijet u formi crtanog filma...Foto: fox

Bitner se nije zaustavio na samo nekoliko redaka. Nastavio je da čita i našao zaprepašćujuće sličnosti sa slavnom pričom o maloj Švicarkinji. I Adelaida živi sa dedom u Alpima, i ona mora da napusti svoje voljene planine i ode u tuđinu gdje kod jedne fine gradske porodice mora da vodi život kakav joj uopšte ne odgovara. Ali, nije samo ta osnovna fabula zajednička za djela nepoznatog Nijemca iz Rurske oblasti i slavne Johane Špiri, nego i pojedine ključne scene u priči poput one kada je Hajdi u Frankfurtu osjetila snažnu nostalgiju vidjevši sliku švicarskih planina. Velike sličnosti njemački germanista nalazi i u jeziku, izboru riječi, opisa.

Bitner smatra da se iz toga može izvući samo jedan zaključak: s obzirom da je Kampov tekst objavljen 1830. godine, a Špiri je prvu priču o Hajdi napisala čitavu jednu generaciju kasnije, jasno je ko je koga kopirao.

Istina završila u vatri?

Zanimljivo je, naravno, kako na ovu teoriju reaguje Švicarska, do sada neupitna domovina slatke Hajdi. Regine Šindler, najuglednija švicarska biografkinja Johane Špiri, kaže da sama nikada nije naišla na ime Fon Kampa, ali da mora da prizna da je vrlo moguće da je Špiri poznavala njegovu priču s obzirom da je imala tri godine kada je bila objavljena i da je živjela u kući u kojoj se mnogo čitalo.

Da li je Heidi ipak iz Njemačke?
Da li je Hajdi ipak iz Njemačke?Foto: Taschen Verlag

Da li se radi o nesvjesnom preuzimanju ili možda o čistom plagijatu? Šindlerova tvrdi da se ne može reći da je Špiri jednostavno prepisala Kampovu priču. Možda, kaže, ima nekih motiva koji su preuzeti, ali se ni to ne može sa sigurnošću utvrditi.

Germanista Bitner je drugačijeg mišljenja: on kaže da je Špiri sigurno poznavala Kampov tekst i da je iz njega izvukla sve što joj je trebalo. Od same autorke, nažalost ništa ne možemo saznati. Ona je sve svoje beleške prije smrti bacila u vatru uz objašnjenje da se sve što o njoj treba da se zna stoji u njenim knjigama.

dd/mlj /nr/3sat/agencije

Merima Džeko