Hamas ponovno traži svoje mjesto pod suncem

Radikalna islamska palestinska organizacija Hamas u vremenima kakva trenutno vladaju u arapskom svijetu uvijek iznova stoji pred novim izazovima u kojima pokušava pronaći i svoje mjesto. Primjerice, Hamas je desetljećima bila jedini sunitski član u Savezu u kojem su se nalazile šijitsko-alevitske struje iz Sirije, Hisbolah i Iran. No, otkako je stanovništvo Sirije izašlo na ulice kako bi prosvjedovali protiv režima Bašara al Asada, time je i Hamas došla u sasvim novi položaj. S jedne strane, njezino vodstvo u egzilu je godinama uživalo u gostoprimstvu Damaska dok je Asad bio i jedan od njezinih najvažnijih pomagača. No, s druge strane, oni koji se bore protiv Asada su upravo – suniti. Nakon što su brutalni pokušaji gušenja prosvjeda i ustanka ovog dijela stanovništva počeli zauzimati sve veća područja u Siriji, Khaled Mešal, šef Hamasa, preselio je početkom 2012. godine svoje inozemno sjedište iz Damaska u glavni grad Katara, u Dohu.

Iz Damaska u Dohu

Ovom selidbom je u svakom slučaju postalo vrlo jasno da se time Hamas odvojila od starog saveznika i stala na stranu Katara koji je od samog početka podršku pružao oporbenim, sunitskim snagama u Siriji. Financijski vrlo jak Katar je naime većinski sunitska zemlja, koja je do sada ostala pošteđena revolucija i ustanaka kakvi su se dogodili u većini drugih arapskih zemalja. „A organizaciji Hamas je oduvijek bila potrebna financijska pomoć izvana. Tako je i danas“, kaže politolog Maximilian Felsch sa Sveučilišta Haigazian u Bejrutu. I doista, u listopadu prošle godine, katarski šeik Hamad Bin Khalifa al Thani je prilikom posjete Gazi, Hamasu donio oko 250 milijuna dolara.

No, usprkos tome što je savez s Katarom očigledno vrlo plodonosan, promjena strana je među pripadnicima Hamasa još uvijek vrlo sporna, pri čemu veliku ulogu igra i Iran. Naime, odluku o promjeni strana donio je sam Mašaal, iako u Hamasu postoje grupe koje su bliže Kataru, no ima i onih koje su privrženije Iranu. Ova je zemlja naime godinama financijski pomagala Hamasu, no nakon sloma s Asadom, oslabile su i veze s Teheranom. Vodstvo u Iranu je nedugo nakon toga vidno smanjilo svoju financijsku podršku Hamasu kao i isporuke oružja. „Veza s Iranom doduše nikada nije prekinuta ali je uslijed strategijskih promjena koje su se dogodile, vidno oslabila“, objašnjava Maximilian Felsch.

Egipat kao novi nositelj nade

No, nezadovoljstvo Irana, Hamas je očito u početku jednostavno pokušala zanemariti, odnosno, prihvatiti kao činjenicu. Na horizontu se naime prošle godine pojavila nova nada – na vlast u Egiptu je došla stranka Muslimanske braće, također suniti, zbog čega je Mašaal u njima vidio novog, jakog saveznika. Hamas se uz financijsku pomoć Katar nadao novim investicijama za Gazu te ujedno i okončanju blokade ovog područja. Naime, iako ondašnji predsjednik Egipta, Mursi nije ispunio sva očekivanja ove organizacije, olakšan je tranzitni promet kroz tunele iz Egipta u Gazu. „Najveći dio potrošne robe, građevinski materijali i sve ostalo u Gazu dolazi preko tunela. No, ovaj transport može funkcionirati samo ukoliko Egipat to dozvoli, odnosno, tolerira“, objašnjava Felsch. Međutim, situacija se u međuvremenu promijenila i Hamas od Egipta više ne može očekivati ništa. Mursi je svrgnut a generali koji se trenutno nalaze na vlasti nimalo ne simpatiziraju s ovom organizacijom već su više skloni SAD-u.

Katar kao čimbenik nesigurnosti, Iran kao faktor sigurnosti?

Sada je ova palestinska radikalna islamska organizacija najviše upućena na pomoć iz Katara. Iz ove zemlje doduše ne pristiže nikakva roba a niti oružje, ali zato novac. Što se tunela tiče, oni su većinski trenutno zatvoreni a blokada prema Gazi traje još uvijek. Osim toga, i u Kataru se ove godine u ljeto dogodila promjena na političkom vrhu. „Novi emir Tamim Bin Hamad odnosi se prema Hamasu nešto suzdržanije, no njegovo ponašanje se za sada još ne može točno protumačiti“, kaže Maren Koss iz instituta Giga. U Gazi stoga, posebno paravojne struje unutar Hamasa (brigade Kassam), sada zahtijevaju jačanje odnosa s Iranom kako bi im ponovno počelo pristizati oružje.

Prema mišljenju Maximiliana Felscha, to bi doista i mogao biti slijedeći Hamasov korak. „Katar je vrlo nesiguran saveznik. Ova se zemlja osim toga nalazi pod jakim pritiskom od strane SAD-a upravo zbog toga što daju podršku jednoj „terorističkoj organizaciji“. Stoga je logično da s Hamasove točke gledišta se sada opet nameće Iran kao sigurniji partner. S druge strane treba reći kako će i Iran u svakom slučaju pokušati svoj odnos s Hamasom ponovono stabilizirati. Za Teheran bi to značilo djelomičnu pobjedu nad zemljama Zaljeva“, kaže Felsch.

Ono što je u svakom slučaju sigurno je da Hamas i dalje želi ostati vladajuća snaga u Gazi i nekako preživjeti. A toliko dugo dok će i dalje na snazi biti diplomatska blokada ove organizacije od strane Zapada, toliko dugo će Hamas morati stalno mijenjati svoje mjesto i poziciju negdje između Irana, Katara i Egipta.

Autori: Diana Hodali / Željka Telišman

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić