1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hiljade ljudi na crnim listama neonacista

1. august 2018

U racijama izvršenim među desničarskim ekstremistima, nađene su liste sa imenima i adresama oko 25.000 političkih protivnika desničara. Nije jasno koliko su ljudi koji su se našli na tim listama zaista ugroženi.

https://p.dw.com/p/32QFd
Modelabel Consdaple
Foto: Imago/R. Wölk

Iz odgovora njemačkog Ministarstva pravde na upit stranke Ljevice proizilazi da su samo tri osobe sa spiska obaviještene da se nalaze na njemu. Zbog toga se vlada našla na meti oštrih kritika. Zamjenica predsjednice te stranke Martina Rener optužila je vladu da ignoriše opasnost od desničarskog terorizma.

Fraje prese navodi da su pomenute liste zaplijenjene među članovima neonacističke grupe Nordkrojc. „To su takozvani preperi – oni koji se stvaranjem zaliha i vježbanjem tehnika preživljavanja pripremaju za katastrofu. (...) Na listama se nalaze imena stranaca, Jevreja i raznih udruženja, novinara, političara, advokata, državnih tužilaca te društveno ili politički angažovanih osoba. Uve Adamčik, bivši odbornik strane Ljevice u Gradskoj skupštini Kemnica, nije iznenađen time što se nalazi na listi neonacista. On je više puta bivao fizički napadnut, a 2006. mu je zapaljena kuća."

Tilo Vajhert, jedan od članova uprave u Njemačkom društvu za zaštitu podataka, za DW je rekao da činjenica da je na listama 25.000 imena ne govori u prilog tvrdnji da su svi ti ljudi u konkretnoj opasnosti: „Sakupljanje informacija o političkim protivnicima je veoma rasprostranjeno, to rade i ljevičarske grupacije sa radikalnim desničarima. To još ne znači da su te osobe ugrožene. Ukoliko, međutim, naiđe na dodatne indicije koje ukazuju na mogućnost da neke osobe budu napadnute, onda policija mora da obavijesti te osobe."

Istoričar i publicista Gec Ali je za radio Dojčlandfunk je rekao da se „čudi zašto njemačka vlada ne govori o takvim stvarima". Serija ubistava i napada Nacionalsocijalističkog podzemlja „je pokazala da je desničarsko nasilje u nekim dijelovima Njemačke bolje ukotvljeno i društveno priznato", dodao je, navodeći da postoji „zid ćutanja" jer su u pitanju „naši momci". Ali smatra da bi „desničarsku scenu koja je decentralno organizovana trebalo mnogo pažljivije pratiti".

Ljevičarski dnevnik Junge velt prenosi da je Savezni ured za borbu protiv kriminala među podacima o 10.000 „protivnika neonacističke NSU našao adrese, kao i karte na kojima su markirana mjesta koja ne mogu jasno da se lokalizuju. Kada je riječ o tim podacima, vlada je na poslanički upit odgovorila da nije moglo pouzdano da se ustanovi koje adrese ili koja markirana mjesta bi mogli biti mete napada. Tematika je, međutim, postala vrlo škakljiva nakon brzog puštanja na slobodu osoba koje su osuđene kao pomagači NSU."

priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android