1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hoće li Beograd prihvatiti sporazum sa Prištinom?

2. april 2013

Pregovori Beograda i Prištine ulaze u „odlučujuću fazu“. Tok dijaloga već je izazvao brojne političke komentare i varnice među strankama, a rezultat dijaloga će najvjerovatnije uticati i na odluku o vanrednim izborima.

https://p.dw.com/p/187gp
Foto: DW/Marina Maksimovic

Uoči ključne faze dijaloga nametnulo se pitanje, šta će biti političke posljedice po vladajuću koaliciju u Srbiji ako prihvati sporazum sa Prištinom? Isto tako se postavilo pitanje šta će biti posljedice ukoliko se taj sporazum odbije?

Ukoliko Srbija prihvati sporazum sa Prištinom, procjenjuje se da će to biti dokument koji će biti protivan srpskim nacionalnim interesima. „Problem je ipak definicija nepovoljnog dogovora po Srbiju“, ističe za DW Jelena Milić, direktor Centra za evroatlantske studije. Nedovoljno se pri tome potencira zašto se i došlo u sadašnju situaciju da Kosovo postane nezavisno zbog masovnog kršenja ljudskih prava, kaže Milićeva. „Srpska strana s tog aspekta ima problem da objasni javnosti, zašto se nešto zove dijalog i pregovori u kome ona mora da učini 90 odsto ustupaka, a da pri tom i sama ne kaže šta je bila njena uloga u prošlosti, i zašto je do svega toga došlo“.

Kosovska Mitrovica
Kosovska MitrovicaFoto: DW

U svakom slučaju, prihvatanje dogovora, ma koliko se on vidio kao nepovoljan po Srbiju, neće ugroziti samu vlast, smatra Jelena Milić. „Sa aspekta opstanka na vlasti mislim da mnogo manji problem može da ima u centralnoj Srbiji: kroz kontrolu medija, kroz spinovanje interesa javnosti ka događanjima u rijaliti šou programima, do još ponekog spektakularnog hapšenja, ili novih finansijskih investicija iz Emirata ili Rusije. Ali veći problem će biti reakcija Srba sa Kosova i reakcija unutar vojske i policije, tačnije onih dijelova nekontrolisanih sektora bezbjednosti, koji će se protiviti takvom rješenju“.

Izbori i pad vlasti?

Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić sa druge strane ocjenjuje da bi srpske vlasti mogle platiti visoku cijenu prihvatanja nepovoljnog dogovora sa Prištinom.

Hashim Thaci, Cathrin Asthon und Ivica Dacic
Hašim Tači, Cathrin Asthon i Ivica Dačić tokom jednog od susreta (s lijeva na desno)Foto: Christos Dogas/ European Commission

„Cijena bi bila pad popularnosti, a možda i vanredni parlamentarni izbori. Jer, ukoliko taj sporazum bude na nivou na kome su trenutno pregovori, da Priština nije spremna da odstupi u glavnim pitanjima koja Srbija traži, a to su ovlašćenja u oblasti izvršne, sudske vlasti, onda će to vjerovatno dovesti do ozbiljnog pada popularnosti Vlade i cijena može biti i pad Vlade“, kaže Simić.

Biraju manje od dva zla?

Profesor Simić smatra da je u ovom trenutku daleko izvesnija mogućnost da Srbija odbije sporazum sa Prištinom. „I cena bi bila gubitak izgleda da se dobije datum za početak pregovora sa EU, što bi takođe imalo negativne posledice. U ovom trenutku je, dakle, na Dačiću, Vučiću i Nikoliću da izaberu koje je manje od dva zla. Da li prihvatiti nepovoljan dogovor, i rizikovati izbore i gubitak vlasti. A do sada su svi koji su raspisivali vanredne izbore na njima gubili vlast“.

Cena je dakle da budu upisani u istoriju kao neko ko je potpisao, pod navodnicima „gubitak Kosova“. Odbacivanje dogovora takođe nosi rizike, i sada je pitanje od miliona dolara šta je za njih trenutno probitačnija opcija, kaže Simić.

Otvorena pitanja

Otvoreno pitanje ostaje i koliko će bilo kakav sporazum dovesti do poboljšanja situacije na terenu. Jelena Milić kaže da ne vjeruje u iskrenost ni srpske ni albanske strane.

Serbien Parlament von Belgrad
Srbijanski parlamentFoto: dapd

„Mislim da ako ima političke volje, a ostaje i pitanje političke snage, i u Beogradu i Prištini, tek na duže staze će možda da se vidi neka korist. Tu se mora imati u vidu da ono što je za jedne korist, za druge je šteta. Mislim da će za mnoge početak stvarne primjene sporazuma biti finansijska šteta, i da je to takođe jedno veliko jezgro otpora uspostavljanju sporazuma, i sa srpske i sa albanske strane“.

Srbija je u nezavidnoj ekonomskoj situaciji, i nije stoga isključeno da zbog toga pristane i na rješenje za stolicu Kosova u Ujedinjenim nacijama, smatra Jelena Milić. „Javnosti bi se to moglo opravdati pričom o modelu dvije Nemačke“, kaže Milićeva.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić