Hoće li institucije imati sluha za "zvučnu tastaturu"?

Prsti Hamde Kentre lete po laptopu i ispituju funkcije programa "Zvučna tastatura". Kentra je ratni vojni invalid, vid je izgubio tokom rata u BiH, a danas se bavi informatikom i obukom slijepih osoba na radu s računarima. Tokom te obuke se ukazala potreba da se napravi program koji će slijepim osobama pomoći da koriste tastaturu davanjem zvučnih uputa.

Razmijenio je ideje sa Draganom Miljojčićem, slijepim informatičerem iz Niša i tako je rođena "zvučna tastatura". Miljojčić navodi da je program prilagođen potrebama slijepih osoba kojima nije potrebna pomoć da ga koriste: "Jednostavno stavite CD u kućište računara, program se automatski pokreće i možete da počnete da učite upotrebu tastature."

Tastatura je ključ koji slijepima otvara vrata interneta

Ovaj program praktično čita korisniku slova koja pritišće na tastaturi, uz istovremeno emitovanje zvučne asocijacije. Ukoliko pritisnete slovo "A", osim što izgovori to slovo, program pusti na računaru i zvuk motora automobila. Tako će i slijepa djeca, koja nikada u životu nisu bila u prilici da vide automobil, ali ga čuju, znati o čemu se radi.

To što su program razvili slijepi za slijepe ima svoje prednosti, kaže Kentra Hamdo: "Mi tačno znamo šta nama treba. Osoba koja vidi to će teško razumjeti. Prvobitna ideja je bila da razvijemo program koji će pomoći slijepima da koriste aplikaciju koja im čita sadržaj ekrana, takozvani "jaws". Onda smo napravili jedan mod, pa drugi, pa treći...I tako danas imamo dvanaest modova 'zvučne tastature' "

Mod po mod - do virtualnog mentora

A tih dvanaest modova uvode slijepe u svijet računara. Oni su neka vrsta virtualnog mentora koji ove ljude uči da koriste tastaturu, pošalju e-mail, pročitaju internet stranicu, ili koriste program Jaws. I sve to sada mogu da nauče bez pomoći neke druge osobe koja ima čulo vida.

Jedan od modova je i zvučni bukvar koji bi i djeci koja vide mogao biti od pomoći kada uče slova. Sve u svemu, kažu i Kentra i Miljojčić, ovakva vrsta programa je inovacija ne samo na prostoru jugoistoka Evrope.

Računar je za "prozor u svijet" za slijepe

Ako je televizija prozor u svijet za osobe koje vide, onda je računar proteklih godina postao prozor u svijet za slijepe ljude. "Za računarom postajem ravnopravan svim ljudima koji imaju vid, mogu da radim sve što i oni rade, osim grafika.", kaže Kentra i dodaje da on i Miljojčić imaju nove ideje. Između ostalog i onu da zvučna tastatura preraste u program koji bi pomogao slijepima da nauče Brajevu abecedu.

"Devedeset odsto slijepih osoba je praktično nepismeno, jer ne znaju Brajevo pismo.", kaže Kentra.

Za to je ipak potrebna pomoć zvaničnih institucija, kažu i jedan i drugi. Kentra i Miljojčić navode da su na razvoju programa radili mjesecima nauštrb svog redovnog posla, nauštrb porodice, ulažući vlastita sredstva i da im je sada potrebna podrška.

"Mi smo napravili program, ali nemamo osobe, nemamo institucije koje bi nam pomogle da ovo dovedemo do kraja. Potrebna nam je distribucija do krajnjeg korisnika.", navodi Kentra i dodaje da je ideja kreatora programa da on bude besplatan za slijepe ljude i da nema nikakve šifre koje bi morale da se ukucaju prilikom instalacije.

Slijepi informatičari primjer za "svevideće" političare

I Kentra i Miljojčić ne bježe od toga da im podršku zajedničkom akcijom pruže neki sponzori ili institucije BiH i Srbije. Na kraju krajeva, informatičar iz Sarajeva je bio učesnik i žrtva rata i on sam kaže da mu to nije predstavljalo nikakav problem u saradnji s kolegom iz Srbije. "Ne osvrćem se na prošlost", kaže Kentra, "i radujem se saradnji s kolegom."

Dragan Miljojčić dodaje:"Meni je apsolutno nevažno ko živi u Srbiji, ko u BiH, a ko u Hrvatskoj. Ako mi imamo zajedničke interese, zajedničke stvari koje treba da odradimo, onda treba da sarađujemo. Mislim da je to osnovna ideja da se ljudi povezuju, a ne razdvajaju."

Uzgred, samo kao napomena političarima i s jedne i s druge strane Drine: Kentra Hamdo i Dragan Miljojčić nikada se nisu sreli uživo. Svu prepisku, dogovore i razmjenu urađenih programskih modula obavili su preko računara.

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednik: Svetozar Savić