1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hong Kong bez reforme izbora

Philipp Bilsky
19. juni 2015

Poslanici Upravnog vijeća Hong Konga odbacili su plan o reformi izbornog procesa. Time je zasad završena „kišobran revolucija“. Šta ostaje? Podijeljeno društvo i politički zastoj, smatra u komentaru Philipp Bilsky.

https://p.dw.com/p/1FjFu
Foto: Getty Images/AFP/D. de la Rey

Na kraju je sve bilo brže nego što se očekivalo. Poslanici Upravnog vijeća Hong Konga su u četvrtak odbacili plan centralnih kineskih vlasti o reformi izbornog procesa. Rezultat je bio očekivan: poslanici su reformi izbornog procesa rekli „ne“. Neophodna dvotrećinska većina nije postignuta. Time je okončana „kišobran revolucija“ koja je počela na ulicama Hong Konga u jesen prošle godine.

Stanovnici Hong Konga su bili bez prava glasa

Prilikom glasanja je bilo riječi o velikom pitanju: kako će ubuduće stanovnici Hong Konga birati svog lidera? Stanovnici Hong Konga u svojoj dugogodišnjoj istoriji nisu imali pravo glasa. Pod britanskom kolonijalnom vladavinom, dakle do 1997. godine, guvernera je u Hong Kong slao London. Sasvim je bilo nebitno šta su stanovnici Hong Konga mislili o toj osobi. Nakon povratka Hong Konga Narodnoj Republici Kini, o šefu uprave u Hong Kongu je odlučivao izborni odbor u kojem su uglavnom sjedile pro-pekingške snage. Uticaj stanovništva Hong Konga je bio marginalan.

Prilikom primopredaje Hong Konga Kini su se obje strane dogovorile da stanovnici ovog grada do 2017. godine sami trebaju birati šefa gradske uprave. Međutim, nejasno je kako se to treba raditi. Peking smatra da bi stanovnici Hong Konga na izborima sami trebali birati lidera. Međutim, za izbor se smiju prijaviti samo tri kandidata koje predhodno odredi odbor sastavljen od 1.200 članova. Taj prijedlog više nije na dnevnom redu. Pan-demokratska struja odbija tu, kako je naziva, „pogrešnu demokratiju“.

Bilsky Philipp
Bilsky PhilippFoto: DW

Šta je ostalo od „kišobran revolucije“?

Šta sada ostaje Hong Kongu? Šta je ostalo od „kišobran revolucije“? Optimisti kažu: pokret je politizirao cijelu generaciju. Stanovnici Hong Konga, koji su se do sada zanimali samo za zaradu, sada se angažuju za vrijednosti kao što je demokratija, čime su oduševljeni. Dijelom je to ispravno. Međutim, samo jednim dijelom. Veći dio protesta je bio prije svega usmjeren protiv nasilja koje je policija upotrijebila nad studentima koji su izašli na demonstracije.

Mnogi stanovnici su također tom prilikom iskazali svoje nezadovoljstvo zbog nezainteresovanosti Kine za čistoćom zraka u Hong Kongu, neprimjerenom ponašanju posjetilaca s kopna gradu, rastu cijena nekretnina zbog investitora s kopna, zbog prodavnica koje skoro da samo nude proizvode koje rado kupuju posjetioci s kopna, kao što je mlijeko u prahu. Politizacija nije bila održiva. Broj demonstranata se u proteklih nekoliko mjeseci postepeno smanjivao.

Sve dublji jaz

Stoga je jedno jasno: jaz između kopna i Hong Konga je u proteklih nekoliko mjeseci postao dublji. Sve više stanovnika Hong Konga je mišljenja da „oni tamo“ s nama „ovdje u Hong Kongu“ nemaju nikakve veze. Osim toga je činjenica da je stanovništvo Hong Konga podijeljeno. Prema posljednjem ispitivanju javnog mnijenja sprovedenom prije parlamentarne debate, 47 posto stanovnika Hong Konga je podržavalo reformske planove Pekinga, 38 posto je bilo protiv dok 15 posto bilo neodlučno. I možda najvažnije: U Hong Kongu zasad vlada politički zastoj. „Pogrešna demokratija“ više nije na dnevnom redu. Umjesto toga, kao i prethodnih godina, nema demokratije. Kako trenutno stvari stoje, ne može se očekivati da će se u dogledno vrijeme nešto promijeniti.