Hrvatska ne mijenja kurs prema BiH

Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor upravo je na jučerašnjem okruglom stolu o položaju Hrvata izvan domovine obećala kako će Hrvatska i dalje materijalno potpomagati Hrvate u Bosni i Hercegovini, bez obzira na financijsku krizu.

Nema Bosne i Hercegovine bez sva tri konstitutivna naroda, to stajalište službenog Zagreba gotovo kao mantra ponavlja se godinama. I karakterizira odnos hrvatske politike, nakon 90-ih godina, prema BiH. Ono se ne mijenja ni danas, nakon promjene na čelu hrvatske vlade.

Ili, kako bi to rekao glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun – „To znači da ćemo i nadalje podržavati njezin teritorijalni integritet i cjelovitost, jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i ona ustavna rješenja, naravno, koja će dogovorom sva tri naroda omogućiti funkcioniranje bosansko-hercegovačkih institucija.“

Rezanje zbog krize

Premijerka Jadranka Kosor kazala je kako Hrvatska želi da Bosna i Hercegovina ostane, opstane i jednog dana uz potporu Hrvatske uđe u Europsku uniju. No, do tada će se nastaviti i financijska potpora Hrvatima u BiH, što je u skladu s ustavnom obvezom.

„Moram reći da smo sredstva koja smo planirali za ovu godinu, više od 28 milijuna, nešto smanjili. Jer, morali smo u rebalansu smanjivati sve, pa smo i ta sredstva nešto smanjili, ali su ona i, to je važno, ostala u proračunu“, kazala je Kosor.

Zbog gospodarske krize upitna je, ističu to i na Zrinjevcu sjedištu hrvatske diplomacije, gradnja Pelješkog mosta. Ali, u svim se planovima poštuje stajalište službenog Sarajeva - „Da je projektiran tako da zadovolji bosansko-hercegovačke zahtjeve za neometan prolaz brodova. Sudbina tog mosta, naravno, tek će se kasnije rješavati s obzirom na globalnu ekonomsku krizu“, kazao je Dragun.

Suočavanje s prošlošću

Hrvatska politika ističe i svoju predanost Daytonskom sporazumu, a povjesničarka i publicistkinja Andreja Feldman smatra kako je vrijeme da službeni Zagreb krene u proaktivnu politiku prema BiH, napose na kulturnom i gospodarskom planu zbog dugova što ih ima zbog teških i tegobnih ratnih godina.

„Mislim da bi određena kulturna politika ili politika suradnje prema Bosni i Hercegovini mogla odraditi veliki dio posla u suočavanju prema tzv. grijesima prošlosti ili suočavanju sa prošlošću kakvu bismo, naravno, svi skupa najradije zaboravili. S druge strane, Bosna i Hercegovina se vrlo često percipira u Hrvatskoj, pogotovo u hrvatskoj politici, političkoj eliti kao određeni rezervoar, bilo da se radi o glasovima koje treba motivirati u određenom trenutku za izbore ili kao rezervoar npr. radne snage u turističkom periodu. Ja smatram da bi promjena percepcije i promjena načina i ponašanja prema Hrvatima u Bosni u tom smislu bila svakako dobrodošla“, rekla je Feldman.

Hrvatska, zaključimo, sigurno neće mijenjati svoju politiku prema Bosni i Hercegovini, ali će, što najavljuju i ovdašnji političari, pažljivo pratiti predstojeće ustavne promjene kako bi zaštitila poziciju Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda.

Autor: Gordana Simonović

Odg. urednik: Svetozar Savić