"Hrvatska pokradena s čistom savjesti"

Die Welt u članku pod naslovom "Država pokradena s čistom savjesti" piše da je "nakon Franje Tuđmana, koji za Hrvate važi kao otac hrvatske države, Sanader taj koji je htio zemlju uvesti u EU. Sam je kriv što za jedno takvo djelo neće ostati u sjećanju. Ovaj donedavno najmoćniji čovjek Hrvatske je 12. prosinca 2010. uhićen na autoputu A10, nakon što je lociran preko mobitela. U akciju je bilo uključeno više od 60 agenata iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. Salzburški državni tužitelj je podnio kaznenu prijavu zbog pranja novca. Radi se o bankovnim računima njegovoga punca i računima njegovoga pokojnog oca. Pravosuđe u Austriji želi rasvijetliti Sanaderovu ulogu u slučaju Hypo Alpe Adria.

Dan prije njegovoga uhićenja je u svezi sa Sanaderovim procesom uhićen Robert Ježić. Ježić, koji je vlasnik petrokemijskog koncerna Dioki-Holding i lobist austrijske Hypo Alpe Adria grupe, igra ključnu ulogu u slučaju Sanader. Putem videokonferencije je Sanader pred istražnim povjerenstvom Koruške, upitan za banku, izjavio: 'Moja savjest je čista. Jadranka Kosor je bila moja najbliskija suradnica i prijateljica.' S Ježićem, kako je naveo, nije bio blizak. Bivši menadžer Hypo Alpe Adria Banke je, međutim, Ježića nazvao 'najboljim prijateljem i saveznikom premijera', preko kojega su se izravno mogli sklapati poslovi s vladom, kako je naveo ovaj menadžer. Sanader je navodno tom njegovom 'najboljem prijatelju' prodavao struju ispod tržišne cijene i kao protuuslugu dobio luksuzni BMW 760Li." - navodi Die Welt.

Tajne sobe, umjetnine, tisuće eura na računu brata svećenika -pravi politički triler

"Ovaj slučaj se polako pretvara u politički triler. Jer, pri pretresu njegove kuće su istražitelji pronašli tajnu prostoriju, u kojoj je Antikorupcijsko vijeće zaplijenilo umjetnine koje su dijelom bile nestale iz splitskog gradskog muzeja. Bilo je poznato da je premijer darivan umjetninama, kad je drugima učinio neku uslugu ili ih unaprijedio na više pozicije. Antikorupcijsko vijeće je provjerilo i bankovne račune Sanaderovog brata Vinka, koji je svećenik. Blizu 400.000 eura nepoznatog podrijetla je nađeno na tome računu, kako piše Jutarnji list.

Pored graničnog spora sa Slovenijom, pravosudna reforma i borba protiv korupcije su najveći zahtjevi, koje Europska unija postavlja Hrvatskoj. Premijerka Kosor će sada morati dokazati koliko joj je zaista stalo do toga da raskrsti s prošlošću." - zaključuje Die Welt.

Rušenje mita o oslobodilačkoj vojsci UCK

"Marty i mučenici", na Kosovu se počinje polako shvaćati da oslobodilačka borba od 1998/'99 ima i svoju tamnu stranu - piše Neue Zürcher Zeitung (NZZ). Ovaj list se u svome članku osvrće na činjenicu da je izvješće Dicka Martyja o kriminalnim radnjama oslobodilačke vojske Kosova UCK i njezinoj umiješanosti u trgovinu organima srpskih zarobljenika dovelo do opreznog stavljanja pod znak pitanja mita o "urednom" oslobodilačkom ratu.

"Kategorije 'zločinački narod' i 'narod žrtva' polako blijede, a mnogi Albanci strahuju da će na međunarodnom planu od sada biti izjednačeni sa Srbima, koji prema uvriježenom mišljenju nose krivnju za konflikt na Kosovu. Nisu svi Albanci suglasni s 'glorifikacijom' UCK-a", piše NZZ.

Mnogi znaju da rat nije bio "čist"

"Najprominentniji među njima je pisac i ljevičar Fatos Lubonja, dugogodišnji zatvorenik Envera Hoxhe. Lubonja raspravu o Martyjevom izvješću naziva iracionalnom i verbalne napade na izvjestitelja Martyja kao neumjesne. Postoji dovoljno činjenica da se zahtijeva otvoreno rasvjetljivanje uloge UCK, smatra Lubonja. On se po kratkom postupku obračunava sa mitom o UCK, navodeći da UCK nije ništa drugo doli Thacijev instrument moći.

Mnogi na Kosovu znaju da rat nije bio 'čist' - iako skoro svi govore da je bio pravedan. Rasprava o tamnoj strani kosovskog stvaranja države je za Albance posebice teška, jer su pobijedili u ratu. Stoga je značajno što prvi poticaj za revizijom kosovske povijesne slike dolazi izvana: od Dicka Martyja, predstavnika takozvane međunarodne zajednice. Naposljetku je i NATO bio taj koji je rat UCK-a podupirao 'humanitarnom intervencijom' i tako doveo do pobjede. Od tada je Kosovo pod međunarodnim skrbništvom. Stoga se i uloga međunarodne zajednice mora preispitati." - navodi NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose