Hrvatska se civilizirala

"Hrvatska se civilizira", naslov je komentara u online izdanju berlinskog Tageszeitunga (taz), u kojemu se navodi da je subotnjim (09.06.) mirnim Split Prideom nova socijaldemokratska vlada Hrvatske u tome južnodalmatinskom gradu pokazala jasan znak. "Time što je šest ministara kročilo na pročelju demonstracija, pokazali su svoj stav za europsku i prije svega otvorenu Hrvatsku. Pritom se ne radi samo o predrasudama prema homoseksualnosti. Pritom se radi o borbi za ljudska prava generalno", navodi se u komentaru taz-a i pojašnjava ujedno:

"Što ste južnije na Balkanu, to su veće predrasude prema lezbijkama i gayevima. U Sarajevu su islamisti prije dvije godine pokušali spriječiti jednu izložbu o homoseksualnosti, u Beogradu su desni radikali i nogometni navijači udarali po gay demonstrantima, na Kosovu i samo spominjanje istospolne ljubavi izaziva odbijajući smijeh. Hrvatska vlada želi pokazati svoje europsko lice. Ali se pritom ne radi tek o taktičnom kalkuliranju. Sadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić se već desetljećima zalagala za civilnodruštvene promjene u zemlji. A kako pokazuje primjer Splita, prosvjedi nacionalističko-religijskog tabora padaju u vodu kad se predstavnici države jasno izjasne protiv diskriminacije. Time, doduše, još uvijek nisu uklonjene predrasude. Ali 'rulja' može iskaliti svoj bijes samo onda kad zna da može, kao prije, računati na potajnu ili čak i javnu podršku državnog aparata. U Hrvatskoj je to drugarstvo sada puklo."

Irinej: kontakti dviju crkava mogu doprinijeti boljoj atmosferi

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se osvrće na posjet patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineja Hrvatskoj, napominjući da je to drugi takav posjet jednog srpskog crkvenog starješine Hrvatskoj poslije kraja rata 1995. godine. NZZ piše da je Irinej tijekom posjeta jednoj srednjoj školi naglasio da su dva naroda (Hrvati i Srbi) "dugo zajedno živjeli i da su sada susjedi, koji svoj život mogu zajednički plodonosnije oblikovati. On se nada, kako je kazao, da će kontakti između crkava doprinijeti boljoj atmosferi između dviju nacija."

S tim u svezi NZZ napominje da je klima između Zagreba i Beograda postala hladnija zbog Nikolićevih izjava o Vukovaru te da zbog toga hrvatski predsjednik Ivo Josipović neće nazočiti inauguraciji novog predsjednika Srbije (11.6.). Zbog Nikolićevih izjava o tome da je Srebrenici počinjen zločin, ali ne i genocid, i Sarajevo i Ljubljana su otkazali sudjelovanje u inauguraciji, piše ovaj list.

Rock glazbom protiv mržnje na Kosovu

Magazin Spiegel u svome ovotjednom izdanju donosi priču iz Mitrovice - sjevernog i južnog dijela - o mladim Srbima i Albancima koje nacionalističke barijere sprečavaju da bez straha surađuju praveći glazbu. Spiegel piše o 20-godišnjem Srbinu Aleksandru Mariću (kojemu to nije pravo ime) iz Sjeverne Mitrovice i njegovom albanskom kolegi, 19-godišnjem Lenartu Gari:

"U Mitrovici se jedna škola pokušava rock glazbom boriti protiv mržnje. 'U biti je to trebala biti jedna školska zgrada', kaže Wendy Hassler-Forest iz organizacije Musicians without Borders (Glazbenici bez granica). Međutim, pošto je to bilo previše opasno, sada na svakoj strani Ibra stoji po jedna 'Mitrovica Rock School', kaže ona. Učenici s obje strane se jednom u godini sastaju u ljetnom kampu u Makedoniji, na neutralnom tlu. I pet članova Artchitectsa su se upoznali tamo. U tom bendu Marić svira zajedno s dvojicom Srba i još dvoje Albanaca. 'Zajedno možemo nastupati samo u inozemstvu', kaže Lenart Gara, gitarist s albanske strane. Svoje pjesme ti glazbenici moraju pisati preko Skypea ili Facebooka. 'Aleksandar mi šalje svoje ideje; ja ih dalje razvijam. Razumijem njegovu glazbu.' Albanac Gara u svojoj domovini može otvoreno stajati iza Artchitectsa, Marić to ne može, jer je veliki nacionalistički pritisak među Srbima na Kosovu. Ti gitaristi su još uvijek žrtve jednog rata, koji je izbio kad su oni bili djeca. Marićeva obitelj je otišla u Beograd i doživjela kako je NATO bombardirao grad; Gara je sa svojim roditeljima pješice izbjegao u Prištinu. 'Mi nismo politički bend', kaže on. 'Mi smo jedan bend, koji postoji zato što nam je odvratna politika'."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić