1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Hrvatska, izbacivač na vratima Europe"

18. decembar 2018

Nasilno i protuzakonito vraćanje izbjeglica iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu je tema kojom se u svojim osvrtima bave njemački mediji. Uz to se piše i o opasnostima koje sa sobom nosi odluka o osnivanju vojske na Kosovu.

https://p.dw.com/p/3AIhV
Migranten in Bosnien an der Grenze zu Kroatien
Foto: picture-alliance/dpa/A. Emric

Video snimke koje je prvi objavio prvi program njemačke televizije ARD, a na kojima se vidi kako naoružani hrvatski policajci sprovode kolone izbjeglica sa hrvatskog na teritorij Bosne i Hercegovine, tema je kojom se izdašno bave komentatori i analitičari u njemačkim medijima. Tako u tekstu objavljenom u konzervativnom listu Die Welt s naslovom "Hrvatska, izbacivač na vratima Europe", autor piše: "Hrvatsko ministarstvo unutrašnjih poslova i pogranična policija odbacuju optužbe, da hrvatski policajci protivno zakonu ilegalno izbacuje izbjeglice iz zemlje. Oni tvrde da vlada u Zagrebu djeluje u skladu sa zakonom te da se sve odvija uz 'poštivanje najviših standarda zaštite ljudskih prava'. Po tvrdnjama ministarstva, tu se ne radi o ilegalnim deportacijama, već o sprečavanju ilegalnog ulaska u zemlju. To, međutim, ne zvuči uvjerljivo. Na video snimkama se vidi kako policajci sporovode migrante ne dužem putu. Prije toga su izbjeglicama oduzeti njihovi mobiteli i spremljeni u plastične vrećice."

U nastavku teksta se opisuje, kako ova vrsta prigovora u vezi djelovanja hrvatske pogranične policije nije nova - slične optužbe su poznate već mjesecima. Novost je ovaj puta u tome, što sada postoje i te video snimke, koje sve dokumentiraju. No na udaru kritike se na nalaze samo hrvatske vlasti - dio odgovornosti je i na Europskoj uniji, smatra autor: "Mada su glasine o ilegalnom vraćanju izbjeglica već duže vrijeme u opticaju, Europska komisija zasada o svemu šuti. Prihvaća li Bruxelles prešutno to da Hrvatska igra ulogu izbacivača na vratima Europe? Prema navodima europske agencije za zaštitu granica Frontex, u prvih 11 mjeseci ove godine je oko 138.000 ljudi neregularno ušlo na teritorij EU. To je oko 30 posto manje nego prethodne godine. Za europske vlade je to vrlo dobrodošla tendencija, tim više što u proljeće 2019. slijede izbori za Europski parlament. Ali to smanjenje broja izbjeglica ima očigledno i svoju cijenu: Recimo nasilje na vanjskoj granici EU u Hrvatskoj, što očigledno nije u skladu s europskim pavom", piše u svom osvrtu autor teksta u Die Weltu.

Migranten in Bosnien an der Grenze zu Kroatien
Hrvatsku se policiju optužuje za nasilje naspram izbjeglicaFoto: picture-alliance/S. Yordamovic

Predrasude o izbjeglicama u Hrvatskoj

Istom temom bavi se i njemačka novina Die Tageszeitung. Autor tu posebnu pažnju skreće na kritiku prakse hrvatske pogranične policije od strane bosansko-hercegovačkih vlasti: "Sramota je za jednu članicu Europske unije, da njena policija sudjeluje u krijumčarenju migranata i da ih prisiljava na ilegalne prelaske granice, kaže bosansko-hercegovački ministar sigurnosti Dragan Mektić. Bosna i Hercegovina je i ranije upozoravala na tu praksu. 'Mi imamo dokaze, da izbjeglice i fizički maltretiraju i tuku', napominje Mektić."

Potom se u tekstu navodi mišljenje direktora Helšinskog odbora za ljudska prava iz Zagreba, Ivana Zvonimira Čička. On je uvjeren u autentičnost snimki: "Ono što smo vidjeli podudara se s istraživanjima Komiteta. (...) U Hrvatskoj je stvorena užasna atmosfera naspram izbjeglica. Većinom se tu radi o muslimanima, a njih mnogi mediji predstavljaju paušalno kao teroriste, kaže Čičak. Osim toga se pridošlicama predbacuje, kako dolaze u Hrvatsku i tu postavljaju zahtijev za azil, samo da bi potom išli u druge zemlje EU", piše autor teksta u lijevo-orjentisanom listu Die Tageszeitung.

Vučić: Kosovska vojska destabilizira regiju

Druga važna tema kojom se bave njemački mediji je nastup srbijanskog i kosovskog predsjednika Aleksanda Vučića i Hašima Tačija pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku povodom odluke Kosovskog parlamenta o formiranju Vojske Kosova. List "Volksstimme" iz Magdeburga u svom tekstu napominje: "Formiranje vojske je pravo svake države. Ali Kosovo nije normalna država. Ona je stvorena od strane EU i SAD nakon rata u južnoj pokrajini Srbije kao poklon kosovskim Albancima. Od tada se ta mala zemlja bori za svoju ekonomsku egzistenciju i za međunarodno priznanje. Sa Srbijom se Kosovo nalazi u stalnom sporu. Međunarodne mirovne snage drže sukobljene strane na rastojanju. U toj situaciji sada Kosovo na izričiti zahtijev Sjedinjenih Država treba osnovati svoju vojsku. To je avanturistički manevar, koji će imati posljedice i za Njemačku. Već gotovo 20 godina je njemačka vojska Bundeswehr stacionirana na Kosovu u okviru snaga KFOR-a. To je dosada najduži vojni angažman njemačke vojske - trenutno se tamo nalazi 700 vojnika. Ukoliko su Srbi i Kosovari sukobe, labilna siguronosna struktura će se raspasti. To bi onda značilo da je dugogodišnji angažman bio uzaludan", piše komentator lista "Volksstimme" iz Magdeburga.

Treffen UN-Sicherheitsrat | Präsident von Serbien Aleksandar Vucic
Aleksandar Vučić je "zabrinut" i pomalo ga je strahFoto: picture-alliance/dpa/C. Ruttle

A u svom online izdanju ugledni njemački news-portal Spiegel-Onilien (SPON) pažnju skreće na strahove koje najava formiranja kosovske vojske izaziva u Beogradu i Moskvi: "Pretvaranje dosadašnjih jedinica za pomoć u slučaju elementarnih nepogoda u vojne snage izazvalo je ogorčenje i veliko nezadovoljstvo u Srbiji i Rusiji, a kod zapadnih partnera je popraćeno s velikom dozom opreza i skepse. Prema dosadašnjim planovima bi buduća vojska trebala imati 5.000 vojnika. Srbija, s druge strane, raspolaže sa 40.000 do 50.000 vojnika pod oružjem. Srbijanski predsjednik Vučić je izjavio kako je on vrlo uznemiren i pomalo uplašen posljedicama koje će formiranje kosovske vojske imati za cijelu regiju", stoji u osvrtu teksta objavljenog na Spiegel-Online.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android