I nakon izbora će politika SAD ostati nepromijenjena

Tokom priprema za predizbornu kampanju Mitt Romney, bivši guverner američke savezne države Massachusetts, pokušao je predstaviti alternativu Obaminoj vanjskoj politici. Najavio je da SAD želi odvesti u naredno "američko stoljeće", tako što će na svjetskoj pozornici djelovati sa "jasnoćom i odlučnošću".

Romneyeva retorika usmjerena je na američko biračko tijelo koje svoju državu - SAD - još uvijek smatra najvažnijom zemljom svijeta, iako njen utjecaj polako nestaje nakon deset godina ratova i finansijske krize. Prema rezultatima jedne studije “Chicago Council on Global Affairs-a ”iz septembra 2012., 24 odsto Amerikanaca vjeruje da njihova zemlja kao svjetska sila "igra još važniju ulogu", nego što je to bio slučaj prije deset godina.

"Kada je Obama izabran, vladao je sveopći stav da se Amerika isuviše angažovala u kriznim regionima svijeta. Taj stav se kasnije najviše odrazio u odluci Amerikanaca da napuste Irak. Čak i kada je Obama odlučio da u Afganistanu pojača vojne operacije, za njih je odredio vremenski rok", izjavio je Stephen Walt, američki politolog sa Univerziteta Harvard.

Razlike između predsjedničkih kandidata

SAD koje se svakako jako angažuju u Iraku, počele su više taktizirati i voditi oprezniju politiku. Tokom građanskog rata u Libiji u maju 2011. jedan službenik Obamine vlade je za "New Yorker Magazine“ izjavo da predsjednik djeluje "iz pozadine", dakle indirektno. Konkretno to znači da je Obama stvorio političke i logističke pretpostavke za napad NATO-a s ciljem zaustavljanja Gadafijevih trupa u borbi protiv pobunjenika. Vašington međutim zvanično nije bio na čelu ove intervencije.

Ova izjava je konzervativcima dolila ulje na vatru jer oni generalno odbijaju mogućnost da SAD u vanjskopolitičkim pitanjima prednost daju drugim nacijama ili organizacijama. Tokom partijskog kongresa u Tampi na Floridi, bivša šefica diplomatije Condoleezza Rice je poručila: “Nemamo izbora, ne možemo odugovlačiti da preuzmemo lidersku poziciju. Iz pozadine se ne može upravljati zemljom."

“Romney više teži trijumfalizmu. On je u svakom slučaju izrazio svoju opredjeljenost za posebnu ulogu SAD-a u svijetu. Smatra da je Amerika posebna zemlja sa sasvim posebnom odgovornošću i da utjelovljuje drugačije vrijednosti od ostatka svijeta", kaže politolog Walt. “

'Opasnost iznutra'

"Sposobnost Amerike, paralizirane ekonomskim problemima, da upravlja nepredvidivim situacijama, revolucijama i svijetom koji potresaju ratovi je ograničena", smatra Josef Braml, američki ekspert za vanjsku politiku pri Njemačkom društvu za vanjsku politiku.

"Ukoliko bi Romney bio izabran za novog američkog predsjednika i on bi se morao suočiti sa realnošću", smatra Braml. “Pričati je lako. Ali ako bi bio izabran, onda bi svoje riječi morao pretvoriti u djela. Najkasnije bi tada primijetio da se mora suočiti sa istim problemima."

"Velika prijetnja za Ameriku ne dolazi s vana, već iznutra, iz njenih sopstvenih slabosti"“, kaže Braml. “Ako pogledamo ocjene o stepenu nacionalne sigurnosti, steći ćemo isti utisak. Ne želim predviđati kolaps supersile, ali moramo biti oprezni. Prijetnja iznutra se mora shavtiti ozbiljno i ona nam sužava prostor koji nam na raspolaganju stoji za angažman u drugim oblastima," navodi Braml.

"I republikanci i demokrate su izrazili svoju opredjeljenost za američko liderstvo u svijetu, smatraju da SAD trebaju ostati vojno najjača sila u svijetu. Ubijeđeni su da se SAD moraju uključiti u rješavanje najvećeg dijela međunarodnih problema. Tu niko ozbiljno ne priča o povlačenju iili čak izolaciji", kaže Walt.

Iako je Obama prilikom izbora 2008. iz oba politička tabora bio ocijenjen kao progresivan predsjednik, on barem, kada je riječ o vanjskoj politici, nije tako djelovao, smatraju eksperti. Ovaj nosilac Nobelove nagrade za mir povećao je broj američkih trupa u Afganistanu, pojačao je broj intervencija uz pomoć bezpilotnih letjelica u Jemenu i Pakistanu i pokušao nametnuti oštrije sankcije Iranu.

Autori: Spencer Kimball/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose