I poslije Mubaraka, Mubarak?

Prije pet godina Muslimanska braća su uspjela dobiti petinu poslaničkih mjesta – ovaj put do toga, po svemu sudeći neće doći. Vlada naime čini sve kako bi spriječila jačanje opozicije. Egipat je zemlja sa prastarom istorijom i sve mlađim stanovništvom. Svaki treći stanovnik je već danas mlađi od 15 godina. Ali ne samo oni, već i njihovi roditelji znaju samo za jednog čovjeka na čelu države: Hosni Mubarak, mada ima 82 godine, ne želi da pusti kormilo iz ruku.

Višedecenijsko vanredno stanje

Mubarak je na vlast došao prije skoro tri decenije. Od tada u Egiptu vlada vanredno stanje, a Mubarak ima posebna ovlaštenja. Nema nikakve sumnje da će vladajuća partija, Nacionalne demokrate, i ovaj put osvojiti izbore. Mubarak je rekao da se raduje slobodnim i fer izborima koje će nadgledati izborna komisija i egipatsko civilno stanovništvo.

Međutim, zahvaljujući promjeni ustava, izborna komisija je u nadležnosti ministarstva unutrašnjih poslova. Između ostalog i zbog toga, 24 opozicione partije smatraju da su izbori čista farsa.

Muslimanska braća neće bojkotovati izbore

Mohamed el Baradej, bivši šef Međunarodne agencije za atomsku energiju je glavna figura opozicije i pozvao je na bojkot izbora. Mnoge partije ga u tome podržavaju, ali ne sve.

Muslimanska braća će izaći na izbore. Oni žele da demokratskim putem ostvare svoje cilj – da Egipat postane „Božija država“. Ova najvažnija opoziciona grupacija je zvanično zabranjena i zbog toga njeni predstavnici moraju da nastupaju kao nezavisni kandidati. Vlasti su mnoge od njih izbrisale sa izbornih lista. Jedan od portparola Muslimanske braće kaže: „ Protiv nas se podigla prava hajka. Policija nam prekida izborne akcije, uhapšeno je više od hiljadu naših članova.“

U nedjelju (28.11.2010) se donosi odluka o 508 poslaničkih mjesta, od kojih je ovaj put 64 rezervisano za žene. To su dodatna mjesta u parlamentu – i neće ništa promijeniti u odnosima moći u Egiptu.

Autor: Erat Mark/ Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić