I u novogodišnjim zdravicama nazdravljate - otrovom

Pjenušavo vino ima prijatan ukus, garantuje dobro raspoloženje i opušta vas, kažu oni koji ga rado konzumiraju. Onog trenutka kada ste ovim pićem nazdravili, uneseni alkohol najprije dolazi u kontakt sa sluznicom usne duplje, a potom i sa tankim crijevom. A pitanje je trenutka kada će dospjeti i do krvotoka. Drugim riječima, alkohol u organizmu se apsorbuje i onoga trenutka kada se domogne krvi biva transportovan do jetre. „Jetra je prva i najvažnija stanica. Ovaj organ uz pomoć odgovarajućih enzima razgrađuje alkohol“, objašnjava Helmut K. Zajc, naučni istraživač iz Hajdelberga.

Dakle, jetra je ta koja omogućava izbacivanje otrovnih materija iz organizma, pa tako i alkohola. Pri prvom prolasku kroz jetru, alkohol se ne može razgraditi u potpunosti, već samo djelimično. Ostatak dospjeva do drugih organa. „Među njima je prije svega pankreas, zatim mišići, kosti. Onog trenutka kada alkohol stigne do drugih organa, može doći do odgovarajućih promjena“, dodaje Zajc. A to znači da alkohol može dovesti do pogoršanja više od 200 bolesti ili biti njihov uzročnik.

Šta se dešava u mozgu?

Previše alkohola u organizmu, utiče prije svega na mozak: percepcija realnosti biva izobličena, koncentracija narušena, dakle čovjek nije u mogućnosti normalno da rasuđuje. Raspoloženje može biti promjenljivo, neki djeluju bezbrižno, neki postaju agresivni. Čak i da ste dobro raspoloženi, previše alkohola vas može dovesti do gubitka svijesti. Konzumiranje alkohola u pretjeranim količinama, naročito kod mladih, dovodi do takozvanog komatoznog stanja.

Istovremeno, depresija i agresivnost postaju intenzivniji. U prilog tome govori statistika iz 2012. godine kada je zloupotreba alkohola bila razlog smrti 3,3 miliona ljudi. Dakle, gotovo svakih 10 sekundi, negdje u svijetu, od alkohola umire jedna osoba. S obzirom da alkohol cirkuliše cijelim telom, sedam minuta nakon unošenja u organizam, ovaj neurotoksin dospjeva i do mozga. „Molekul alkohol-etanol, malo je jedinjenje. Nalazi se u krvi, svim tečnostima i rastvorljiv je. S obzirom da ljudsko tijelo čini 70 do 80 odsto tečnosti, alkohol dospjeva u sve dijelove organizma, pa tako i do mozga“, kaže Zajc.

Alkohol utiče na neurotransmitere, a to su supstance koje dospjevaju do nervnih završetaka u centralnom nervnom sistemu. Prisustvo alkohola u organizmu dovodi do njihovog pogrešnog ili delimično izmijenjenog transporta. U takvim okolnostima dolazi do akutnih oštećenja. Redovna višegodišnja konzumacija alkohola može dovesti do hroničnog stanja i daleko većih oštećenja. „Narušava se konstalacija vitamina i drugih važnim elemenata, koji se u centralnom nervnom sistemu nalaze u tragovima, a igraju važnu ulogu. Na primjer vitamin B1 je ono što je našem mozgu hitno potrebno. Ukoliko ga nema dovoljno, može doći do sindroma Korsakov-Vernike (narušenog pamćenja i fizičke koordinacije).“ Riječ je o samo jednoj u nizu bolesti centralnog nervnog sistema, do koje nekontrolisano konzumiranje alkohola može da dovede. Među njima je i demencija.

Šta se dešava u tijelu?

Onog trenutka kada je u ustima, alkohol dolazi u kontakt sa sluzokožom grla i dospjeva u jednjak. Zaštita od neurotoksina na putu do jetre nije moguća. Tek otrovne supstance bivaju razgrađene, onoliko koliko je to moguće. Čak i kada je jetra u potpunosti zdrava, ona je razgrađivanju alkohola u toj mjeri posvećena da zaboravlja na sve druge toksične supstance, koje se nalaze u organizmu. Još jedna opasnost po onog ko uživa u alkoholu. „Tako može doći do ozbiljne upale pankreasa. A potom i do raka ili tumora usne duplje, grla, jednjaka, grudi kod žena ili jetre. Često se zaboravlja da je alkohol među rizičnim faktorima, koji mogu dovesti do raka dojke i do raka debelog crijeva“, dodaje Zajc.

Ipak, ciroza jetre je izvjesnija. Do nje dolazi usljed nemogućnosti organizma da se izbori sa toksičnim materijama. Jer ukoliko je jetra fokusirana na razgrađivanje prekomerne količine alkohola, sve druge otrovne materije dovode u opasnost zdravlje jetre, ali i drugih ljudskih organa. Ćelije u jetri vremenom izumiru, opasnost biva sve veća. Samo u Njemačkoj oko 30.000 ljudi godišnje umire od ciroze jetre. „Pogrešno je razmišljanje da će dospijevanjem alkohola do jetre, otrovi nestati. Jer tokom razgrađivanja alkohola dolazi do stvaranja supstance koja može da izazove dodatna oštećenja, uključujući i neplodnost, a to je acetaldehid.“ Oksidacija alkohola i dovodi do stvaranja kancerogenih materija, opominje njemački stručnjak Zajc.