Ubjedljiva pobjeda nacionaliste

Modi se do sada nalazio na čelu indijske savezne države Gudžarat, na zapadu zemlje. Krajem februara 2002., tokom njegovog mandata, pod nerazjašnjenim okolnostima izbila je vatra u vozu, u kome su se nalazili hinduistički hodočasnici. Poginulo je 58 osoba. Nakon što su se pojavili izvještaji da su muslimanske grupe učestvovale u paljenju voza, taj incident je poslužio kao okidač za smrtonosni talas vjerskog nasilja, u kome je ubijeno 790 muslimana i 254 hindusa.

Doduše, Narendra Modi preuzeo je vlast u Gudžaratu tek oktobra 2001., nekoliko mjeseci prije početka nereda, ali je taj događaj narušio Modijev imidž, jer mu se od tada uvijek prebacuje što nije intervenisao kako bi se zaustavilo nasilje.

Modi potiče iz jedne porodice iz srednjeg sloja i studirao je politologiju. Poslije studija je mnogo godina za radikalnu nacionalističku organizaciju Raštrija Svajamsevak Sang (RSS) propagirao „Hinutvu“, ideologiju hinduiziranja Indije, prije nego se krajem osamdesetih godina učlanio u političku stranku Baratija Janata (BJP).

Od izbijanja nasilja 2002. njegova vlast bori se sa optužbama da nije učinila dovoljno da se zaštite manjine, a neki tvrde i da je dopustila da se neredi razbuktaju. Njegovi politički protivnici i nevladine organizacije to koriste za optužbe protiv Modija da je nacionalista i protivnik muslimana, što je od njega načinilo jednu od najspornijih ličnosti na indijskoj političkoj sceni.

Istovremeno, on sam je uvijek odlučno odbijao takve optužbe. Njegove pristalice tvrde da je Modi nepravedno ocrnjen. Jedan istražni odbor Vrhovnog suda Indije ga je, doduše, oslobodio svake odgovornosti što se tiče izbijanja nasilja, kaže za Dojče vele stručnjak za Južnu Aziju američke Karnegie fondacije za međunarodni mir, Milan Vaišnav. Ipak, te optužbe i dalje su prisutne u javnosti, dodaje Vaišnav.

Modi privlači ulaganja

Modijev način vladanja takođe izaziva kritike. Dok njegovi politički protivnici smatraju da se on ponaša „autoritarno“, njegove pristalice tvrde da je „samo odlučan“ i hvale ga zbog veoma brzog privrednog razvoja savezne države Gudžarat.

Jagdiš Bagvati, profesor ekonomije i prava na Univerzitetu Kolumbija, slaže se s ocjenom o pozitivnoj strani za ekonomiju: „Modi je privukao veliki dio investicija u Gudžarat, kako stranih tako i domaćih. On je obezbijedio okruženje bez korupcije i ima reputaciju da brzo odlučuje u pogledu izdavanja dozvola za ulaganje i proizvodnju. U gotovo svim drugim indijskim saveznim državama je situacija u usporedbi jadna zbog birokratskih odugovlačenja.“

Premijer bez američke vize?

Kritičari na to odgovaraju tvrdnjama da se ekonomski rast nije prelio u razvoj društva, jer je fokus bila samo fizička infrastruktra, umjesto obrazovanja i zdravstvene zaštite. Istovremeno, ekonomista Bagvati ističe da je Modi postigao značajan napredak u borbi protiv siromaštva, kao i u porastu pismenosti i uvođenju struje po indijskim selima.
Tokom 2011. i 2012. bruto društveni proizvod Modijeve savezne države rastao je za 8,5 odsto, a rast ekonomije u cijeloj Indije između pet i šest procenata. Ekonomski uspon Gudžarata je unaprijedio Modijev imidž na nacionalnom nivou,

Ipak, ubjedljiva Modijeva i pobjeda njegove partije BJP mogla bi da dovede zapadne zemlje u škakljivu situaciju. Naime, nakon nereda 2002. mnoge vlade tih država, uključujući Njemačku, Veliku Britaniju i SAD, prekinule su kontakte sa Modijem i zabranile mu pristup na njihove teritorije zbog navodnog učešća u nasilju. Američki kongres čak je 2005. usvojio posebnu rezoluciju u kojoj je Modija osudio zbog promovisanja „nacističke ideologije“ i „rasne mržnje“.

Situacija je počela da se mijenja tokom posljednjih godina i mnoge zemlje su okončale bojkot indijskog političara. Ali američka vlada još uvijek ostaje pri svom stavu.

Stručnjaci vjeruju da Vašington ovoga puta neće imati drugog izbora osim da otpočne kontakte sa budućim premijerom Indije. „Obamina administracija će u ovom slučaju odabrati pragmatičan pristup, s obzirom na sve jače ekonomske, diplomatske i bezbjednosne veze između Indije i Sjedinjenih Američkih Država“, objašnjava Milan Vaišnav iz Karnegi fondacije.