Strojevi preuzimaju komandu

Kod većine industrijskih poduzeća u Njemačkoj je tema Smart Factory (pametna tvornica) već važan sastavni dio poslovne strategije. To je rezultat jedne studije renomiranog uslužnog poduzeća, specijaliziranog za gospodarsko savjetovanje, PricewaterhouseCoopers (PwC). U praksi međutim tek svaka peta tvrtka upravlja svojim produkcijskim pogonima i poslovnim jedinicama putem umreženim IT sustava.

"Ali gotovo polovica ispitanih planira takvu jednu takozvanu Smart Factory", kaže u razgovoru za DW Michael Rasch, PwC stručnjak za područje digitalne transformacije. Daljnji interesantan rezultat studije je da faza realizacije jedne takve pametne tvornice traje manje od godinu dana. Većina poduzeća je kalkulirala duže razdoblje za realizaciju.

Smart bilo što

Smart anything, odnosno smart bilo što - sve sa svime umrežiti: u njemačkoj industriji je taj veliki tehnološki trend doduše stigao, ali se nije još uspio probiti. A tamo gdje se počne primjenjivati nova tehnologija, doći će do znatnih poboljšanja kroz sve veću automatizaciju. "Iznenađujuće je za nas bilo pritom da kao značajan uspjeh pametne tvornice nije navedeno povećanje prometa, već veća fleksibilnost, bolja kvaliteta i proizvodnja", navodi Rasch.

Takav razvoj je primijetio i Siegfried Russwurm, šef industrijskog odjela u koncernu Siemens. U elektronskom pogonu Siemensa u gradu Ambergu se, kaže Russwurm, kroz umrežavanje digitalnih proizvodnih modela s realnom proizvodnjom u proteklih godina uspjelo višestruko povećati produktivnost. Osim toga, novom tehnologijom "smo uspjeli udio propusta smanjiti na samo još 12 pogrešaka po jednom milijunu proizvoda." To je realni rezultat jedne jake integracije između razvoja proizvoda i proizvodnje u digitalnom modelu i u stvarnoj realizaciji u tvornici, dodaje Russwurm.

Bitan aspekt te nove vrste produkcije je i što se drastično skraćuje vremensko razdoblje između razvoja jednog novog proizvoda i njegovog pružanja klijentima na tržištu, uvjerava taj Siemensov stručnjak: "Imamo klijenata, koji primjenjuju tu metodiku i time uštede na vremenu i do 50 posto."

Proizvodni proces u optimumu

Tvrtka Weidmüller iz Detmolda je međunarodno djelujuće srednje poduzeće s gotovo četiri i pol tisuće uposlenih i godišnjim prometom od više od 620 milijuna eura. Ta tvrtka specijalizirana za Industrial Connectivity, odnosno industrijsko povezivanje, također od 2012. koristi novu tehnologiju pri proizvodnji spojnih elemenata za komunikacijske mreže.

Polazna točka tih razmišljanja je bila da tijekom jednog industrijskog proizvodnog procesa povremeno dolazi do nestabilnosti - bilo da je to uzrokovano nepravilnostima u materijalima koji se prerađuju, ili kroz istrošenost ili zastarjelost unutar određenog stroja. Tako da je bilo važno razviti jednu tehnologiju, koja bi reagirala na takve nepravilnosti u okviru proizvodnje i osigurala da sve i dalje funkcionira.

"Razvili smo jedan stroj, kojim u principu možemo optimizirati proces proizvodnje", kaže Jan Michels, odgovorni projektni voditelj u Weidmülleru. Pri razvoju tog "samo-optimizirajućeg" stroja je bilo prije svega važno da se proizvodnja učini održivom. "Htjeli smo povećati efikasnost u našim procesima - materijalnu efikasnost, ali naravno i energetsku."

Investicije se isplate

Na duge staze se naravno u obzir uzima i efikasnost troškova. Potrebne investicije za razvoj jednog pametno stroja su se, prema mišljenju inženjera ekonomije, u svakom slučaju isplatile. "Zasigurno će potrajati određeno vrijeme dok dostignemo Return of Investment (povrat investicija), ali investicije će se uskoro isplatiti", uvjeren je Michels.

Uspješne projekte s tehnologijom industrija 4.0 je zabilježio i pružatelj IT usluga T-Systems, tvrtka kćer Njemačkog Telekoma. Na primjer na polju logistike u hamburškoj luci, gdje je promet roba IT podržanim prometnim menadžmentom u tolikoj mjeri poboljšan da su u određenim područjima troškovi opali i za oko deset posto.

Zaštita podataka i nedostatak standarda

Ali, nije zlato sve što sja: pored zaštite podataka, središnji problem industrije 4.0 se sastoji u tome da se pri umrežavanju klasične industrije i informatičke industrije stvore generalno važeći standardi. Drugim riječima: utikači moraju odgovarati. Hagen Rickmann, direktor poduzeća T-Systems ističe da je to veliki izazov te da se radi o tome da se industrija dogovori o jednom do dva standarda – i to "jeftino i efikasno". Rickmann dodaje da jedna od vodećih industrijskih nacija - Njemačka - upravo na području industrije 4.0 kasni za drugim državama, što je uostalom pokazalo i istraživanje PwC-a.

Vodeći menadžeri, poput Siegfrieda Russwurma, su odlučno drukčijeg mišljenja. Taj Siemensov menadžer je uvjeren da Njemačka čak dvostruko stoji na vrhu: jedanput na strani ponuđača kao svjetski tržišni lider na području proizvodnih tehnologija, ali i kao zemlja koja primjenjuje te nove tehnologije. U Njemačkoj naime postoji cijeli niz pilot-tvrtki, kako ih Russwurm naziva, a koje za interesente iz cijelog svijeta u međuvremenu postaju skoro poput "hodočasničkih mjesta", kako to tvrdi taj menadžer.

Kao dokaz za svoju tezu Russwurm navodi činjenicu da je nedavno od kineske inženjerske akademije bio pozvan na predavanje o industriji 4.0 u Pekingu, jer: "Na njemačku industriju, a i njemačke znanstvene institute, koji na tome rade, se tamo gledalo kao na predvodnike. I to s pravom, u to sam čvrsto uvjeren."

Autori: Klaus Ulrich / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić