Internet „otima“ djecu roditeljima

"Grčka - anfan teribl Evropske Unije. Angela Merkel Atini ne da pare", piše „Sueddeutsche Zeitung“ na naslovnoj strani. Njemačka vlada ne namjerava da finansijski pomogne prezaduženoj Grčkoj. Kancelarka je poslije razgovora sa premijerom Grčke Jorgosom Papandreuom u Berlinu izjavila da se ovo pitanje za sada ne postavlja. Atina nije ni tražila finansijsku pomoć, dodala je ona i izričito pohvalila napore Grčke u cilju smanjenja budžetskog deficita.

I u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ Grčka je zastupljena na prvoj stranici, a suština problema u naslovu „Atina je na pravom putu“. Sve je dobro i umirujuće, pa ipak list ovoj temi posvećuje brojne stranice. Grci još ne shvataju šta im se dešava, piše u jednom članku. U manjem eseju objavljenom u istom listu, objašnjava se šta znači biti Grk: "Kada u potrazi za vlastitim identitetom, stalno lavira između sadašnjosti i antike, kada se u pokušaju razvoja moderne svijesti, prošlost pretvara u nepodnošljiv teret.“

Porodica na udaru interneta

Ali, za „Sueddeutsche Zeitung“ je još važnija tema porodica u Njemačkoj, u kojoj se, kako tvrdi ovaj list, sve manje razgovara. Postala je nijema zato što djeca i mladi sve više vremena provode ispred računara. U kući je zanijemio razgovor, a odnosi između roditelja i djece zbog toga trpe, upozoravaju stručnjaci. Mladi svakodnevno koriste internet, sve duže gledaju televiziju i gube se u kompjuterskim igricama. Veliki broj časova koje provode za ekranom štete njihovim odnosima sa porodicom i prijateljima. Prema najnovijem istraživanju, u SAD već između druge i pete godine života, djeca provode više od 32 časa nedjeljno pred ekranima, a u Njemačkoj se zapažaju slični trendovi. Roditelji su očajni. Šta predlažu pedagozi?

„Da se uspostavi dijalog sa djetetom. Mnogi roditelji uopšte ne znaju šta to radi njihovo dijete. Prvi korak je interesovanje za njegove aktivnosti. Sjedite i pogledajte internet stranicu ili društvenu mrežu na kojoj vaše dijete provodi toliko vremena. Ne treba odmah zabranjivati, treba se najprije upoznati sa onim što dijete radi. A kad je dijalog uspostavljen, sve je lakše, kažu stručnjaci".

Autor: Mirjana Veljković-Kine

Odg. ur.: A. Slanjankić