Inzko: Manje "Bonn-Power" više "Soft-Power"

Visoki predstavnik Valentin Inzko smatra da je u zemlji prevladavala stagnacija i da se to više ne smije ponoviti. On ukazuje i na neke izuzetke, kao što je napredak ostvaren potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ispunjavanje 174 uslova za viznu liberalizaciju, do koje bi trebalo doći krajem godine. Ali to su za njega samo mali izuzeci. Stoga Inzko naglašava da "bosanski političari moraju barem u nekim oblastima skinuti svoje etničke naočare, kroz koje gledaju na zemlju", prenosi NZZ.

NZZ potavlja pitanje da li predstojeći izbori u BiH, s obzirom da se ne očekuju velike promjene, prijete ipak stagnacijom i u naredne četiri godine, Inzko odgovara:

"Mi to moramo spriječiti. Tačno je da ankete pokazuju ulazak istih političkih partija u parlament, ali nadam se nekoj novoj mješavini, do koje bi moglo doći nakon što je uveden sistem otvorenih listi. Dakle, nadam se da će u parlament ući više žena, više evropski orjentiranih poslanika, više mladih i više privrednika, prije svega više 'čistih političara'. Čak i najubjeđeniji nacionalisti osjećaju da ovako ne može dalje", kaže Inzko. On dodaje da neki srpski političari smatraju da je Republika Srpska važnija nego Evropa. "Smatram da tu nema protivrječnosti. RS može dalje postojati ali u okviru BiH i tako marširati u pravcu Brisela. Srećom i u Republici Srpskoj ima političara koji su ubjeđeni Evropljani", navodi Inzko u intervjuu za Neue Zuercher Zeitung.

Nada u mlade

Inzko polaže veliku nadu u mlade ljude. 80.000 mladih, koji su 1995. imali tri godine i koji se ne sjećaju rata, sada pune 18 godina i izlaze na izbore, kaže on. Ali mogu li ti mladi birači biti nada, ako se u obzir uzme da nisu doživjeli multietnički život u bivšoj Jugoslaviji, da su pohađali odvojene škole i da su odgojeni više etnički nego prethodne generacije?

Visoki predstavnik Valentin Inzko na pitanje novinara NZZ-a odgovara da je to tragičan razvoj situacije u BiH i da je u socijalističko doba postojala velika pomiješanost nacija, što mlada generacija, rođena tokom rata, nije iskusila. Ali, on ipak ukazuje na mnoge kulturne manifestacije, koncerte, filmske festivale koji povezuju mlade. To je, kaže Inzko, također realnost, koju bi on rado vidio i u razmjeni učenika i nastavnika, a jednoga dana i u zajedničkim knjigama istorije.

Svaki narod ne može imati Brandta ili Mendelu

Inzko smatra da regionalna saradnja u posljednjih 20 godina nije bila bolja nego danas. "Prije 15 godina na jednoj strani je bio Tuđman, na drugoj Milošević. Danas imamo Josipovića, koji obilazi grobnice Hrvata, Bošnjaka i Srba te Tadića, kojem je uspjelo da Skupština Srbije usvoji Deklaraciju o Srebrenici. Svjestan sam da svaki narod ne može imati svoga Willy Brandta ili Nelsona Mandelu. Ali, one političare, koji se kreću u tom pravcu, trebamo pomagati, kako bi i unutar BiH došlo do pomirenja.

Na pitanje novinara NZZ, kakav je uticaj Tadića na RS i Dodika, koji često prijeti otcjepljenjem RS, Inzko je odgovorio da može samo reći da je uticaj Srbije veliki, ali da nije bezgraničan. "Činjenica je da predsjednik Tadić doprinosi dobrim odnosima između Srbije i BiH", smatra Inzko.

U kojoj mjeri se Kosovo može uporediti sa RS?

"U BiH je situacija posve drugačija", smatra Inzko u intervjuu za NZZ i dodaje: "Dejtonskim sporazumom je potvrđen integritet i suverenitet BiH. Kada Dodik govori o mirnom otcjepljenju RS, to nije moguće. Da je bilo moguće, oni bi to imali još 1991/1992, bez toliko mrtvih, ili 1995. u Daytonu. Međunarodna zajednica je za očuvanje granica BiH, što ne znači da ne može doći do promjene struktura, koje bi olakšale bolje funkcioniranje države".

Zašto ne smijeni Dodika?

Na pitanje novinara NZZ zbog čega ne iskoristi ovlasti i ne smijeni Dodika, kojeg OHR "ne smatra relevantnim za RS i koji kao nijedan drugi političar, torpedira zejdničku državu BiH", Inzko je odgovorio: "Međunarodna zajednica priželjkuje više primjenu tzv. blagih ovlasti 'soft power', a manje "bonskih ovlasti", odgovorio je Inzko. To je procjena PIC-a, a ja igram u timu. Želi se više raditi sa mrkvom a manje sa štapom."

FAZ o ostavci Sejdiua

Frankfurter Allgemeine Zeitung u članku pod nazivom "Kosovski predsjednik Sejdiju podnio ostavku" piše: "Ustavni sud stavio je Sejdiju na teret tešku povredu Ustava. Fatmir Sejdiju je nakon stupanja na funkciju predsjednika Kosova zadržao poziciju šefa vladajuće partije LDK. Albanski komentatori nakon Sejdiuove ostavke očekuju spor između njegove Demokratske lige Kosova (LDK) i Demokratske partije (PDK) premijera Hašima Tačija, koje čine vladajuću koaliciju. Stoga je, kako smatraju analitičari, vrlo vjerovatno da se u zimu raspišu prijevremeni izbori. Sejdiu je 2006. došao na funkciju predsjednika, nakon smrti Ibrahima Rugove. Studirao je pravo u Prištini i bio jedan od osnivača LDK, koja se od kraja osamdesetih zalagala za otcjepljenje od Srbije mirnim putem", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić