1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iranski tanker dovodi Grčku u nevolju

Florian Schmitz
25. august 2019

Atina je iranskom tankeru "Adrian Darya-1" zabranila prilaz grčkim lukama. Time se ova EU-članica stavlja na stranu Sjedinjenih Američkih Država. Sada se taj tanker kreće u smjeru Turske.

https://p.dw.com/p/3OKnx
Öltanker Adrian Darya -  Grace 1
Foto: Reuters/J. Nazca

Međunarodni konflikt oko iranskog tankera „Adrian Darya-1", koji se trenutno nalazi na putu od Gibraltara prema istočnom Sredozemnom moru, a u međuvremenu se kreće u smjeru Turske, ulazi u sljedeću rundu. No prije toga su grčki mediji izvještavali o tome kako taj tanker ne smije pristati ni u jednu grčku luku, a na osnovu toga se činilo da je premijer Kyriakos Mitsotakis u svom prvom međunarodnom popustio pritisku SAD-u. Sjedinjene Američke Države tvrde da da je taj teretni tanker za naftu ilegalan te da se iranska sirova nafta koristi za finansiranje terorističkih aktivnosti. Washington je zaprijetio da će onaj ko dozvoli tankeru da pristane u luku biti smatran podržavateljem terorista.

Novi grčki premijer je u kompliciranom konfliktu između tri strane -  Brisela, Washingtona i Teherana - odabrao SAD. Problem time nije riješen.

Mitsotakis pod pritiskom

Taj sukob premijera Mitsotakisa stavlja u vrlo nezgodnu poziciju. Ovaj harvardski apsolvent želi da ima dobar odnos sa SAD-om, a glavni razlog toga su posebno teški odnosi s Turskom. Atina se u tom smislu nada podršci Washingtona, i to ne samo vojnoj.

Otkako je Ankara uprkos protivljenju vlade SAD-a naručila protivavionske rakete u Moskvi, tursko-američki odnosi su zahladili. Istovremeno, na nezadovoljstvo Turske, Washington pozdravlja saradnju Grčke, Kipra i Izraela na nalazištu prirodnog plina pored obale Kipra. To je za Atinu vrlo važno. Ne samo ekonomski. Mitsotakis se nada da će to pozitivno uticati na grčko-američke odnose.

Kyriakos Mitsotakis (desno) je za razliku od prethodnog grčkog premijera Alexisa Tsiprasa (lijevo) prijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama.
Kyriakos Mitsotakis (desno) je za razliku od prethodnog grčkog premijera Alexisa Tsiprasa (lijevo) prijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama.Foto: picture-alliance/dpa/Eurokinissi

Čini se da će slučaj "Adrian Darya-1" pomrsiti sve te račune. Zapravo, za ovaj tanker je sve išlo dobro – do sada. SAD su posebno pozdravile to što se era Tsiprasa završila julskim izborima. Rad sa socijalističkim premijerom bio je bolji nego što se očekivalo, ali SAD očito preferiraju trenutnog konzervativnog šefa vlade i njegov neoliberalni ekonomski program. U Washingtonu se nadaju stabilnoj saradnji, bez ideoloških rezervi koje je Alexis Tsipras imao prema Sjedinjenim Američkim Državama. Bijela kuća cijeni lojalnost nove grčke vlade, dok se u Grčkoj uvijek iznova u javnosti izjavljivalo da se ne žele ugroziti dobri odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama

Prijeti li sad konflikt sa Briselom?

Plan bi išao sasvim glatko, da se u igru nije ubacio Brisel sa EU-odlukom da dozvoli prolaz iranskom tankeru „Adrian Darya-1". A sada se upravo grčki premijer postavlja protiv EU-a? U izbornoj kampanji je Mitsotakis Grcima obećao poreske olakšice, od kojih je neke već sproveo. Kako bi i dalje nastavio da održava svoja obećanja, on želi ponovo pregovarati sa Briselom o grčkom dugu i smanjiti otplatu. Ali da bi u tome uspio, Mitsotakis mora pridobiti povjerenje svojih evropskih kolega. Ali sada je pitanje da li je njegova gesta odanosti Washingtonu u Briselu prihvaćena pozitivno.

Ali tu se ne radi samo o pitanju odanosti. Grčka ima najveću trgovinsku flotu na svijetu, a pomorska industrija je grana vrijedna milijarde eura. Brodovi pod grčkom zastavom nalaze se i u Perzijskom zaljevu. Otkako se Grčka od prošlog ljeta potpuno odrekla iranske nafte, odnosi Atine i Teherana ionako su napeti. Jedna eskalacija u Perzijskom zaljevu sigurno ne bi ostala bez posljedica i zaoštrila bi trenutnu dilemu zapadnih država u odnosu sa Iranom. 

Jednostrana politika Washingtona

Međutim, Sjedinjene Američke Države bi mogle imati koristi od pogoršanja sukoba između Irana i Grčke. Ukoliko bi Iran izvršio pritisak na grčke brodove, zaprijetio im ili ih čak napao, Evropska unija bi se teško mogla držati politike deeskalacije s Teheranom. To bi išlo u korist američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Ipak je on jednostrano raskinuo nuklearni sporazum s Iranom i od tada vodi oštru politiku sankcija. Ako se između Teherana i EU-a pojave ozbiljni problemi, Brisel bi vjerovatno bio primoran slijediti eskalacionu politiku predsjednika SAD-a.

Za EU je aktualna kriza oko iranskog tankera gorki korak unazad po pitanju politike približavanja koja se posljednjih godina vodi između Zapada i Teherana. Činjenica da se Grčka sada postavila na stranu SAD-a još je jedan korak u smjeru konfrontacije s Iranom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android