Islamska konferencija u Berlinu

Muslimanska djeca ne moraju više ići u džamiju na časove islama. Nastava islama je sada u školama u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji dio svakodnevnice. Ali šta je sa muslimanskim grobljima i praznicima? Savezne zemlje Hamburg i Bremen bi željele to pitanje regulisati državnim sporazumom. Ali ostale savezne zemlje su od toga daleko.

Islamska konferencija je zapravo glavna instanca za dijalog između države i muslimana u Njemačkoj. Etablirao ju je bivši ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Schäuble (CDU) 2006. godine. Cilj islamske konferencije je unaprijediti saradnju između muslimanskih udruženja i države. Razgovori su se do sada svodili na mogućnost izjednačavanja džamija sa crkvama i islamske vjeronauke u školama. Diskutovalo se i o islamskom fanatizmu i opasnosti koju on predstavlja za sigurnost u Njemačkoj.

Sigurnost umjesto dijaloga

Onda je došlo do svađe. Prije dvije godine su dva velika muslimanska udruženja izašla iz konferencije. Centralno vijeće muslimana zbog toga što je tražilo da se muslimani odmah priznaju kao vjerska grupa u Njemačkoj, a Islamsko vijeće je isključeno jer je njemačka policija povela istragu protiv njegovog udruženja koje se zove Milli Görüs.

Bivši njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière pooštrio je sigurnosne mjere u Njemačkoj. To je naišlo na velike kritike predstavnika muslimana. Tako je pred početak konferencije u utorak (07.05.2013) u Berlinu de Maizieru zamjereno da u prvi plan stavlja terorizam i sigurnost, a ne dijalog i saradnju sa predstavnicima muslimana.

Pet posto njemačkog stanovništva čine muslimani. Oni, uprkos stalnom porastu njihovog broja, politički nisu adekvatno predstavljeni, naglašava istoričar, profesor Thomas Großbölting sa Univerziteta u Münsteru. Razlog je, naglašava on, što su crkve i država još uvijek usko povezani. I dalje postoji porez za crkve, vjeronauka u državnim školama, a predstavnici crkava zastupljeni su u programskim vijećima javnih RTV-servisa. "

Isti zakon za sve

Njemačka ima državni zakon o crkvama, a potreban joj je zakon koji bi regulisao prava svih vjera i koji bi definirao odnos između države i religije. "Tek kada se država podjednako distancira od svih vjera, ona može od svih njih da traži da se podjednako pridržavaju prava i zakona", kaže Großbölting i dodaje da država u tom slučaju sve vjere mora podjednako podržavati.

S druge strane profesor Großbölting apeluje na islamske zajednice da se bolje organizuju, kako bi pravno i politički bili u ravnopravnijem položaju sa krišćanskim zajednicama i kako bi bolje participirali u njemačkom društvu. On smatra da je vidljiv napredak po pitanju uvođenja islamske vjeronauke u školama u cijeloj Njemačkoj ali i da se ne bi trebala odbaciti ideja o tome da muslimani imaju pravo na svoje islamske praznike.

Islamskoj konferenciji je potrebna jedna vrsta "generalnog remonta", smatra Aiman Mazyek, predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana, koje predstavlja 300 njemačkih opština i gradova. Predsjedavajući Islamskog vijeća, Ali Kizilkaya, islamsku konferenciju naziva vozom, koji se kreće u pogrešnom smjeru, jer je ustanovljena na nepovjerenju i jer je razlog za njenu uspostavu baziran na razmišljanima kako poboljšati sigurnost. Tako će i ovoga utorka na konferenciji, kojoj prisustvuje turska, poludržavna organizacija Ditib, zajednica alevita i još dva manja udruženja, mnoge stolice ostati prazne.

Autor: Stefan Dege / Jasmina Rose

Odgovorni urednk: Azer Slanjankić