1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ispiranjem mozga do zdravlja

3. novembar 2013

Pod ispiranjem mozga obično se misli na razne metode psiholoških manipulacija. No, ukoliko se to čini na ispravan način, pranje moždanih ćelija čini nam dobro i ujedno štiti od bolesti kao Parkinsonova i Alzheimerova.

https://p.dw.com/p/1AAon
Fotolia 27633956 Brain waves © Andrea Danti - Fotolia.com
Symbolbild GehrinwellenFoto: Fotolia/Andrea Danti

U osnovi naše tijelo funkcionira poput vrlo složenih tvornica - u različitim reaktorima stalno se izmjenjuju tvari koje kolaju našim organizmom pri čemu nastaju čitave mase otpadnih tvari. Za njihovo uklanjanje nadležan je limfni sustav. On nas ne samo brani od „neprijatelja“, ovaj sustav i uklanja uzročnike bolesti, razna strana tjelešca kao i stanice tumora. No, ova usluga čišćenja nažalost ne obuhvaća i mozak iako je tom organu ovakav servis zapravo itekako potreban. Mozak je naime najveći organ u našem tijelu u kojem se stalno odvija izmjena tvari, koji radi punom parom prilikom čega naravno nastaje također mnogo otpada.

 Živčane stanice Živčane stanice moraju se svakodnevno odmarati kako bi mogle obavljati svoju funkciju

Čišćenje mozga

A na koji način naš mozak se dakle čisti sam, istražila je grupa međunarodnih znanstvenika sa Sveučilišta Rochester Medical Center u SAD-u. Rezultati istraživanja, objavljeni u jednom znanstvenom časopisu, pokazali su da mozgu u svrhu čišćenja na raspolaganju stoji – limfni sustav. U njemu središnju, odnosno, glavnu ulogu imaju glija-stanice koje stvaraju dovoljno jak pritisak pomoću kojeg se čisti moždana tekućina i ujedno uklanjaju štetne tvari.

Njegova je slaba strana jedino u tome što se ovaj proces odvija relativno sporo. Znanstvenici polaze od toga da jedno cjelokupno čišćenje ili pranje mozga traje oko osam sati, a potrebno ga je provesti svakog dana. Najpovoljnije vrijeme za ovaj proces je noć, odnosno, razdoblje sna. Naime, tijekom spavanja mozak se umiruje, povećava se razmak između živčanih stanica zbog čega tekućina u živcima može bez problema teći što, pak, pospješuje uklanjanje otpadnih „materijala“. U slučaju prekratkog razdoblja spavanja, ovaj sustav čišćenja ne može svoj posao obaviti do kraja. A to pak, navode znanstvenici, šteti mozgu i može dovesti do posljedica kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest.

Stanice mozga pod povećalom Stanice u mozgu pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti više se ne mogu regenerirati

Stoga, upozoravaju stručnjaci, tko želi svakodnevno obavljati higijenu mozga na pravi način, mora se pobrinuti da na vrijeme ode u krevet i da spava dovoljno dugo.

Autori: Cui Mu / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić