1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tražiće se poništavanje izvještaja

12. juli 2018

Predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" je predala njemačkom tužiocu spisak od 22.000 osoba koje se dovode u vezu sa genocidom u Srebrenici. Vlast RS poziva pripadnike Vojske RS sa spiska da se vrate iz Njemačke.

https://p.dw.com/p/31Jhq
Bosnien und Herzegowina | Gedenken an die Opfer des Massakers von Srebrenica
Foto: Reuters/D. Ruvic

„Republika Srpska neće priznati taj spisak. Njemačko pravosuđe nema nadležnost na ovim prostorima. Odbacićemo svaku vrstu nestvarne nadležnosti. Smatram da je to iživljavanje nad ljudima koji su na tom spisku, koji je rezultat ranije greške“, komentar je predsjednika RS Milorada Dodika na spisak sa 22.000 lica koja se dovode u vezu sa zločinima počinjenim u i oko Srebrenice a koji je predat njemačkom tužiocu. Spisak je predat ispred Udruženja „Majke Srebrenice".

Da odgovaraju u Njemačkoj, ne u BiH

Munira Subasic NGO Die Mütter von Srebrenica
Munira SubašićFoto: DW/S. Huseinovic

„Meni je najvažnije da je sa nama tužilac iz Njemačke koji je godinama istraživao genocid u BiH. I dalje će to istraživati. Spisak ima 22.000 imena ljudi koji su osumnjičeni da su učestvovali u zločinima u Srebrenici“, kaže predsjdnica udruženja, Munira Subašić, ističući da se trebaju provjeriti svi oni koji su u Njemačkoj, da budu privedeni. “Da odgovaraju, ne u Bosni već u Njemačkoj. Trebaju nam pomoći da natjeramo one koji su počinili genocid, da prihvate svoju odgovornost”.

Famozni spisak koji se pojavio posljednjih dana nije nikakva tajna. Radi se o spisku koji je napravila Vlada RS, odnosno tadašnja Komsija za istraživanje događaja u Srebrenici 1995. godine. Na tom spisku nalaze se svi oni pripadnici Vojske RS koji su bili u njenom sastavu, a to znači od starješine, preko vojnika do kuvarice.

Komisijski put

Komsija za istraživanje događaja u Srebrenici formirana je u decembru 2003. godine, potvrdom Vlade RS, na čijem čelu je tada bio Dragan Mikerević, koji kaže da se ne sjeća detalja iz tog perioda i da informacije potražimo u stenogramima sa sjednica Vlade. Presudan je bio pritisak međunarodne zajednice, odnosno OHR-a na čijem čelu je bio Pedi Ešdaun. On je čak smijenio dio starješina, pripadnika Vojske RS jer je smatrao da su opstruisali rad Komisije.  Izvještaj Komisije Vlada je usvojila u ljeto 2004 . godine a u njemu se pored ostalog navodi da je u Srebrenici za tih nekoliko dana jula “likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela”. 

Nakon izvještaja tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić u javnom obraćanju građanima rekao da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula predstavljaju crnu sranicu srpske istorije.

Bosnien und Herzegowina Srebrenica Krieg
Onaj koji je činio ovakav zločin i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu činio je zločin i prema vlastitome narodu”, rekao je Čavić 2004. godine nakon konačnog izvještaja Komisije za Srebrenicu.Foto: DW/M. Sekulic

“Najprije kao čovjek i Srbin, a onda kao otac brat i sin, a tek onda kao predsjednik RS moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna strana istorije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničim. Onaj koji je činio ovakav zločin i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu činio je zločin i prema vlastitome narodu”, rekao je Čavić 2004. godine nakon konačnog izvještaja Komisije za Srebrenicu.

Ukoliko se cijeli događaj posmatra nakon 14 godina, ovo je bio najveći istup u smislu priznanja jednog predstavnika vlasti RS kada je riječ o zločinu u Srebrenici. Različito je dočekan u javnost, sa jedne strane stizale su osude da se radi o izdaji a sa druge da je ovo dobar potez vlasti kako bi se raskrstilo sa prošlošću i krenulo naprijed.

“RS trpi posljedice zbog političke kratkovidnosti”

Posljednje najave o spisku 22.000 ljudi nisu tako dobro dočekane u Republici Srpskoj. Premijerka Željka Cvijanović kaže da ne spori da se svako bori za pravdu ali da je to u ovom trenutku nepotrebno.

Zeljka Cvijanovic bei Conflict Zone
Premijerka RS Željka CvijanovićFoto: DW

“Mislim da je nepotreba stvar da vi tamo nekom tužiocu, njemačkom gostu, predajete spiskove od zamislite tolikog broja lica. Inače mislim da su neke stvari trebale da se urade drugačije i da se određenim stvarima u RS trebalo pristupati drugačije. Mnoge od posljedica koje danas trpimo, trpimo upravo zbog toga što su neki bili politički kratkovidni u vrijeme kada su trebali da vide daleko i jasnije. Ali to su tereti koje mi danas nosimo”, rekla je Cvijanović, aludirajući na tadašnje rukovostvo RS, koje je događaje u Srebrenici definisalo kao zločin u okviru rada Komisije.

Upravo zbog toga, koliko god to sada bilo realno ili ne, najavljeno je da bi se taj izvještaj mogao naći na sjednici Narodne skupštine kako bi bio proglašen ništavnim. Takođe, Dodik je pozvao i tadašnje pripadnike Vojske RS koji se trenutno nalaze u Njemačkoj da se vrate u RS.

“Ti ljudi treba da se što prije vrate kućama zbog hajke koja bi sada mogla krenuti prema njima. Tako pravosuđe Njemačke ovdje ništa neće moći da učini po tom pitanju”, rekao je Dodik, naglasivši da je izvještaj Komisije bio neistinit, da je napravljen pod pritiskom i nametnut od strane međunarodne zajednice, što se od tada do danas zloupotrebljava.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android