Istinom do pomirenja
1. april 2019
“Napadali su nas, dobijali smo fizičke i online prijetnje, upadali su nam u prostorije organizacije, pisali su uvredljive graffite sa našim imenima, a nekako je strukturalno nasilje kulminiralo kada sam ja bez osnova prebijen, priveden i zadržan u samici u CJB Prijedor uz ponižavanje i uskraćivanje prava”, prisjeća se nasilničkih metoda prijedorske policije član nevladinog Udruženja Kvart iz ovog grada Nikola Kuridža.
Zbog svojih aktivnosti te zbog pokretanja tema koji se tiču rata i prošlosti u Prijedoru i okolici, članovi Kvarta su često bili izloženi prijetnjama, pritiscima i napadima, te su ubrzo od nacionalista prozvani antisrpskom organizacijom. Za ovu mladu i ekipu željnu promjena su ti napadi sasvim očekivani, jer, kako kažu, kada se odlučite baviti bolnim, ali neophodnim pitanjima za liječenje jednog društva očekujete različite vrste pritisaka. I bez obzira na sve, ne plaše se. Kao kolektiv imaju ogromno međusobno povjerenje i potpuno su sigurni da rade ispravne stvari, tako da tu nema mjesta za strah.
U znak sjećanja na žrtve prijedorskih logora, ali i na sve civilne žrtve rata, već godinama početkom augusta, organizuju “Noć u Trnopolju” gdje se okupe aktivisti i aktivistice iz BiH i regiona i provedu noć na otvorenom na autentičnom mjestu bivšeg logora Trnopolje. Jedinstven je to način sjećanja i solidarnosti sa žrtvama na ovim prostorima u cilju otvaranja dijaloga o događajima iz prethodnog rata u Prijedoru.
Prva svjedočanstva o zločinima, brutalnosti i obimu rata u BiH smo dobili sa snimcima izgladnjelih logoraša iza bodljikve žice upravo prijedorskih logora 1992. godine. Prema podacima Haškog tribunala 31.000 stanovnika grada i okolice je prošlo kroz prijedorske logore Omarska, Trnopolje, Keraterm i druge. Za ove i druge zločine izrečeno je 56 presuda za ratne zločine protiv nesrpskog stanovništva u periodu 1992-95.
U Prijedoru i njegovoj okolici, prema podacima organizacije "Izvor” je ubijeno ili nestalo 3.176 njegovih stanovnika. Ubijani su i najmlađi - 102. djece, a lokalna vlast ni danas ne dozvoljavaja podizanje spomenika ubijenim mališanima kako bi podsjećao na užase rata.
Slično kao i u drugim mjestima u kojima su činjeni zločini i u Prijedoru je prisutna praksa šutnje, negiranja, revidiranja, relativiziranja i potiskivanja činjenica i događaja iz ne tako davne prošlosti.
S takvim pristupom ne slaže grupa mladih aktivista iz Kvarta, koji nastoje sačuvati od zaborava ratna dešavanja u Prijedoru, žele upozoriti, podsjetiti, informirati i edukovati ljude o tragičnim događajima iz prošlosti, sve u cilju istinskog pomirenja i stvaranja uslova za suživot i izgledniju budućnost.
Smatraju da je vrlo važno edukovati ljude i upoznati ih sa stvarnim događajima i historijom u proteklom ratu kako bi se spriječila mogućnost stvaranja mitova koji bi opravdavali eventualne zločine u budućnosti, što je do sada bio slučaj.
Teret ratne prošlosti
U Kvartu smatraju da je proces suočavanja sa prošlošću od izuzetnog značaja za svako društvo koje je preživjelo traumu te vrste.
“Posebno je važno pružiti simboličku reparaciju svim žrtvama kako bismo kao zajednica pokazali dovoljan nivo empatije i svijesti o zločinima koji su počinjeni u našem najbližem okruženju", kaže Nikola Kuridža u razgovoru za Deutsche Welle i dodaje: „Kroz proces prepoznavanja, priznavanja i osuđivanja zločina gradimo jedan narativ koji otvara prostor za diskusiju o stvarnom društvu mira, o jednoj zajednici koja njeguje i unaprijeđuje dijalog o svemu što nas se tiče i što čini život vrijedan življenja pamteći sve užase koje smo kao društvo preživjeli i dozvolili”.
U Kvartu kažu da je važno vratiti identitet žrtvama, jer to nisu samo brojevi već osobe sa svojim željama, nadanjima, talentima, strahovima... To su osobe koje bi u humanijem svijetu bile naše komšije, saradnici-e, prijatelji-ce, partneri-ce itd. „Kada iskreno osjetimo prazninu koja proizilazi iz odsustva ubijenih ljudi shvatiti ćemo besmisao rata i nećemo pronalaziti ontološko opravdanje za zločine kakvi su činjeni i čine se širom svijeta", poručuju iz Kvarta.
Vjeruju u mlade generacije
Kvart je primarno aktivistička organizacija koja reaguje na potrebe zajednice u kojoj se nalazi. Finansijsku podršku uglavnom dobiju kroz apliciranje na pozive međunarodnih donatora uz pažljivu procjenu političkog konteksta samih donatora, dok se veliki dio aktivnosi u udruženju sprovodi na volonterskoj osnovi.
Djeluju kroz tri programa koji se često prepliću: suočavanje sa prošlošću/tranzicijska pravda, ljudska prava sa posebnim fokusom na prava LGBTI osoba i drugih marginalizovanih grupa kao i socijalna pravda. Fokus rada stavljaju na mlade ljude kao na najvitalniji dio društva i najprikladnije za postizanje pozitivnih društvenih promjena.
„Važne su nam aktivnosti u javnom prostoru, kao i edukativne aktivnosti koje kroz različite forme otvaraju prostor za stvaranje novih narativa, razmjenu iskustava i kreiranje novih načina djelovanja", napominje Nikola.
Sami ili sa partnerima u Prijedoru obilježavaju Međunarodni dan bijelih traka 31. maja, organiziraju „Noć u Trnopolju“ koja predstavlja alternativnu komemoraciju na otvorenom, potom regionalni kamp Kozarac, te brojne druge aktivnosti, treninge i radionice.
Strašne ratne posljedice
Osim ubijanja stanovništva koje samo po sebi ostavlja posljedice kroz jednu zajedničku traumu, uništenja socijalnog tkiva jednog grada i nasilne demografske promjene, posljedice rata u Prijedoru i okolici su ekonomskog i kulturnog karaktera.
Uništena industrija, potpuno promijenjena kulturna slika grada i socijalna patologija su prijedorska poslijeratna svakodnevnica, primjećuju u Kvartu. Ove posljedice su posebno vidljive u ruralnim dijelovima prijedorske regije sa nekadašnjim centrom rudarstva u ovom dijelu Evrope, gradićem Ljubijom, kao najstrašnijim primjerom posljedica rata, etničkog čišćenja, neodgovornog odnosa vlasti i potpune nebrige za preživjelo stanovništvo.
U Kvartu smatraju da vaćina političkih stranaka u BiH, u nedostatku kvalitetnih programa, inzistira na širenju mržnje i podjela, jer je to jedini način njihovog ostanka na vlasti, a time ujedno sprječavaju proces pomirenja i normalnog života na ovim prostorima.
„Najveći problem su nam političke elite koje nastoje na svaki način iskoristiti podjeljenost društva i manipulišu sa njom do krajnjih granica. Kada bi nas pustili da mi samostalno, kao građani i građanke razgovaramo i suočimo se sa prošlošću, to bi išlo puno brže", pojašnjava za Deutsche Welle član Kvarta Nikola Kuridža.
„Često poredim Njemačku nakon Drugog svjetskog rata i proces kroz koji je prošla. Tek negdje šezdesetih godina došlo se do nekih ozbiljnijih rezultata, tako da i dalje imam nade da sve ovo što radimo ima smisla. I kod nas je napredak vidljiv, ali sve ide sporo. Kada bi postojao sistematski pristup vjerujem da bi kroz nekoliko godina postali društvo koje bi bilo primjer nekim drugim postkonfliktnim društvima", kaže Kuridža.
Ne možemo graditi budućnost na temeljima koji su truli
Hrabra i vrijedna ekipa iz Prijedora će, kako kaže, nastaviti svoju borbu za istinom te protiv svih oblika društvene nepravde, nejednakosti i kršenja ljudskih prava sa željom da naprave značajan iskorak i utječu na promjene u svojoj sredini. „Kao društvo prolazimo kroz kompleksan i dugotrajan proces pomirenja i suočavanja sa prošlošću, koji je itekako neophodan", poruka je iz Kvarta.
„Nemoguće je graditi budućnost na temeljima koji su truli. Ovdje možemo da iskoristimo svima poznatu izreku da je istorija učiteljica života. Kroz pomno praćenje tendencija u društvu možemo da prepoznamo, i nadam se, spriječimo bilo kakve slične pokušaje sukoba, ratova i zločina u budućnosti. Mehanizmi kroz koje dolazi do masovnih zločina su prepoznati i uglavnom prate određena pravila, a važnu ulogu u tom procesu igra propaganda i zbog toga moramo razvijati senzibilitet na sve što ukazuje na potencijalnu opasnost, te adekvatno i blagovremeno reagujemo kako nikada više ne bismo morali govoriti ‘'nikada više''“, zaključuje Nikola.