Istočno-zapadni divan - štand BiH na sajmu knjiga

Nastup na ovom najvećem svjetskom sajmu knjiga za tzv. "male zemlje" u pravilu nije samo prilika da se prikaže najnovija izdavačka produkcija, već i mogućnost da se zemlja prezentira brojnim međunarodnim posjetiocima. A Bosna i Hercegovina se svijetu želi predstaviti kao onaj prostor na kojem se susreću orijent i okcident, ponosna na svoju vijekovnu tradiciju življnog dijaloga različitih kultura, religija i jezika.

Veliki njemački književnik i mislilac Johan Volfgang von Gete (Johann Wolfgang von Goethe) to je rano uvidio i čak je dva puta prevodio Hasanaginjicu na njemački. Upravo su iz tioh razloga Gete i Hasanaginjica centralni motivi ovogodišnjeg bh.nastupa na Sajmu, objašnjava koordinator štanda Mirsad Bećirbašić: "Gete je jedan od rijetkih koji u to vrijeme ukuzuje na svo bogatstvo orijentalne kulture, ta njegova zainteresiranost, ta njegova otvorenost, pronalaženje sebe u drugom - to je moto."

Regionalna suradnja još u povojima

I na ovogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu predstavljena su neka kapitalna izdanja obijavljena u posljednjih godinu dana. Tu je reprezentativna knjiga u kojoj su sabrani prijevodi Hasanaginjice na 18 svjetskih jezika, potom monografija "Mostar u slici i riječi", izabrana djela Tvrtka Kulenovića, te prijevod na bosanski knjige Gete i islam njemačke autorice Katarine Momsen te dio edicije "100 dijela hrvatske književnosti u BiH".

Osim toga značajan je i jedan projekt koji se realizira na razini regije, objašnjava Ibrahim Spahić, Predsjednik Udruženja izdavača iz BiH: "...da predstavimo prvi put veliki regionalni projekat koji je napravljen poslije rata u kooperaciji Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a to su Sabrana djela Danila Kiša."

Ta jedna lasta međutim još ne čini proljeće - o uistinu značajnoj regionalnoj suradnji još se uvijek ne može govoriti, napominje izdavač i knjižar iz Sarajeva Tajib Šahinpašić: "Još je to relativno skromno, iz prostog razloga što granične i carinske barijere predstavljaju troškove koje mali izdavači ne mogu podnijeti."

Nedostaju zvučna imena

Mada simpatičan i sa gostoljubivim domaćinima, nastup BiH u hali 5.0 frankfurtskog sajma ipak je bio prilično skroman. Nedostatak svijesti od strane državnih institucija o važnosti doista reprezentativnog i upečatljivog predstavljanja BiH i njenih književnika na najvećoj kulturnoj manifestaciji u svijetu, kako se ovaj sajam naziva, vode u marginalizaciju.

Nije dovoljno samo imati nešto za ponuditi svijetu - potrebno je i skrenuti pažnju na sebe, a poznati autori su provjereno najbolji magnet za publiku. Karahasan, Jergović, Veličković ili Lovrenovć su imena koja privlače u jednakoj mjeri kako izdavače i agente za autorska prava, tako i novinare i književne kritičare. Njih nažalost ni ove godine nije bilo.