"Iz dnevnika berzovne ajkule"

"Iz dnevnika berzovne ajkule", naslov je članka, koji donosi Sueddeutsche Zeitung iz Minhena i u kojem se govori o hamburškom špekulantu i biznismenu, koji se zove Tilo Berlin, koji je na 33 stranice je opisao jedan od najvećih bankarskih skandala novijeg doba, kupovinu banke Hypo Adria i njenu prodaju bavarskoj banci Bayerische Landesbank.

Dnevnik pod nazivom "Deal" dokumenat je koji daje uvid u svijet špekulanata i banalnosti koje dovode do najvećih dilova. Pred kupovinu Alpe Adria banke, špekulant Tilo Berlin bio je na ivici ponora. Novac za djecu, koja se školuju u inostranstvu za njega postaje omča oko vrata, isto kao i svaka rata za otplaćivanje njegove kuće u Hamburgu. Njegova firma je pred kolapsom. I onda dolazi spasonosni deal. Od kraja 2006. do kraja 2007. uspijeva mu da kupi dio banke i odmah da ga proda. Njegova firma i klijenti ostvaruju u roku od nekoliko mjeseci ogroman profit, više od stotinu miliona eura. Njegova firma postaje veliki igrač na evropskoj bini i važi za majstora finansijskih transakcija.

Skakavci

"Tilo Berlin, rođen u Hanoveru, ali sa austrijskim pasošem, može da odahne. On viüe nema finansijskih problema. Vozi se privatnim avionima, odsjeda u najluksuznijim hotelima. Gubitnici su poreski obveznici, koji moraju da snose teret dugova. Tilo Berlin glavni je akter u krimi priči, koja zaokuplja Njemačku. Njegova investitorska grupa prodala je 2007. dijelove koruške banke Hypo Alpe Adria bavarskoj Bayerische Landesbank. I dok se on kupa u novcu, Bavarska banka iz Minhena, sa svojom novom kćerkom Hypo Alpe Adria gubi milijarde eura.

Uloga koju Tilo Berlin igra u svemu tome, interesuje kako Državno tužilaštvo tako i njemački parlament. U Njemačkoj se investitorske grupe poput njegove, kao i tzv. "hedge" fondovi nazivaju skakavcima - "Heuschrecken". Oni tako reći ogole cijelo drvo, uzmu novac, a onda ga prodaju nekom drugom. Tilo Berlin studirao je pravo, radio u reklamnoj agenciji u Gracu, a potom u Deutsche Bank, gdje su mu specijalnost bile investicije. Radi u poslovnicama Njemačke banke u Njujorku, Frankfurtu, pa opet u Njujorku. Potom odlazi u Landesbank Baden-Wuertemberg, tzv. familiju banki Sparkasse, koje mu ubrzo postaju previše puritanske jer za najmanje kredite traže debelu dokumentaciju."

Kako je došlo do transakcije?

"Prije osam godina on osniva Finansijsku grupu Berlin and Co, za koju kapital od 5 miliona eura dobija od poduzetničkih dinastija, kao što su Schwarzkopf , od VW-patrijarha Ferdinanda Piaecha ili od princa Schleswig-Holsteina. Piaech svake godine na račun firme uplaćuje 360.000 eura. Tilo Berlin živi od kontakata. Berlinski isljednici pronašli su u njegovom imeniku više od 4.000 adresa poznatih i uglednih biznismena. Da bi napravio posao sa Hypo Adria Alpe Bank on mora biti u stanju da ispriča pravu priču, da napravi reklamu. Hypo Alpe Adria banka, govorio je Tilo, ima sjedište u Austriji, zemlji EU, a investira u projekte na Balkanu, regionu, koji nakon rata teži ka EU. Hypo Alpe Adria i tada je već imala iza sebe skandale i lažiranje računa i bilansa, ali to, kako piše u zaplijenjenom dnevniku Tila Berlina, nije uvijek mana. Skandal je za njega šansa da kupi dijelove banke za male pare, a da ih potom skupo preproda. Ne pada mu međutim lako da skupi novac za kupovinu."

"Od austrijskog industrijalca Gastona Glocka dobija 40 miliona eura. Prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora za 25% udjela u Hypo Alpe Adria, Glock povlači svoju ponudu. Njegovi bankovni savjetnici tvrde da se radi o prevari. Tilo se pribojava i američkih moćnih konkurenata, koji su također zainteresovani za kupovinu Hypo Alpe Adria banke i mogli bi da mu pomrse račune. Na kraju on ipak ostvaruje deal. A da bi mu to uspjelo, on reklamira ne samo banku već i sebe na pravi način. Odlazi PR- savjetniku Norbertu Essingu koji kreira njegov imidž, između ostalog i putem odgovarajućih članaka u njemačkim i austrijskim novinama. U pregovorima Tilo Berlin igra ljubaznog investitora dok svog partnera, menadžera Mathiasa Hinka predstavlja kao ljubaznu špekulantsku ajkulu. Njegov partner Hink je rođen u Hamburgu, živi u Londonu. Osnivač je britanske investitorske grupe Kingsbridge Capital i upada u oči po promašenoj investiciji sa firmom Maerklin, koja proizvodi modele željeznica. Okončavajući posao sa Bayerische Landesbank, kojoj na kraju prodaje Hypo Alpe Adria, Tilo Berlin računa sa stotinama miliona eura zarade, što ne ostavlja prazan prostor za lošu savjest ili pokajanje. U novembru 2007, oni prodaju Hypo Alpe Adria za milijardu eura više Bavarcima. Priče poput ove o berzovnoj ajkuli, špekulantu ili "skakavcu" Tilu Berlinu trebali bi izučavati antropolozi", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Nijemci protiv "besmislenih vojnih misija u inostranstvu"

Kada je 1990. ujedinjena Njemačka postala suverena država, građani su slutili da će nakon stvaranja odgovarajućeg političkog okvira, uslijediti i veća mjera odgovornosti za događaje na vanjsko-političkom planu. Većina njih nije bila oduševljena idejom da njemačka preuzmne veću ulogu na međunarodnom planu. Mnogi Nijemci, ponukani više nego razumljivim otporom prema militarističkom ludilu nacionalsocijalista, zavoljeli su politiku zemlje, koja se drži po strani i koja je potpuno u sjeni svjetske politike. Njemačko učešće u ratu na Kosovu 1999. ipak je prihvaćeno. Pa ipak, njemački političari stalno su izbjegavali otvorenu debatu o novoj ulozi Njemačke u svijetu.

Ako sada većina Nijemaca konstantno odbacuje učešće vojnika Bundeswehra u mirovnim misijama u inostranstvu, i ako 48% pledira za hitno povlačenje njemačkih vojnika moglo bi se zaključiti da se na neki način nastavlja politika pacifizma. Ali to upravo nije slučaj. Na to ukazuju rezultati najnovijeg istraživanja javnog mnijenja. Kritika njemačkog angažamana u Afganistanu ni u kojem slučaju nije dio opšteg otpora prema vojsci, niti znači odbacivanje veće njemačke odgovornosti u svijetu. Bundeswehr uživa sve veći ugled, povjerenje u njemačke vojnike je veće nego u Bundestag. "Ne!" angažmanu u Afganistanu nema fundamentalističke, niti ideološke motive. Ovdje se ne oglašava frakcija, koja je stalno protiv, ovdje govori razum i pragmatizam. Angažman u Afganistanu se odbacuje ne zato što ima imperijalističke akcente, već zato što ga građani smatraju besmislenim. Njemački stanovnici smatraju da se zacrtani cilj, stabilna, mirna i samoodrživa država Afganistan, nije moguć.

Ova dijagnoza morala bi kod političara uključiti alarm za uzbunu. U istoriji SR Njemačke više puta su donošene odluke protivne volji većine. Većinom je to bilo u redu jer je front odbijanja bio preplavljen predrasudama. Ovdje su stvari drugačije. Građanska kritika angažmana njemačkih vojnika u Afganistanu je precizna, pragmatična i fundirana. Političari će se namučiti da objasne narodu zbog čega slobodu Njemačke brane na Hindukušu.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić