Što izaziva migrenu?

"Radi se o tome da istražimo što izaziva napade migrene. Poznato je da postoje određeni, takozvani trigeri (okidači) koji dolaze u obzir. Ali, puno toga na tom području još nije istraženo", pojašnjava profesor Jörg Scheidt s Instituta za informacijske sustave pri sveučilištu u Hofu. Na tom institutu je razvijen "migrena radar". Pritom se radi prije svega o utjecaju vremenskih prilika na pojavu napada migrene.

Ideja za takav radar se rodila pomalo neobično, kaže Scheidt. "Sjedjeli smo zajedno, nas petero, a troje je patilo od migrene. Onda smo razmotrili bismo li mogli nešto po tom pitanju uraditi." Projekt "migrena radar" je startao već 2011. godine uz potporu Saveznog ministarstva za obrazovanje i znanost (BMBF). Sadašnja studija koja se provodi je postavljena na znatno širim temeljima te se prikuplja više različitih podataka.

Ispitanici vode elektronski dnevnik o napadima migrene

Oko tisuću osoba koje pate od migrene se već prijavilo da budu "pokusni kunići" u okviru toga projekta. Scheidt se nada da će se ukupno prijaviti oko 6.000 sudionika. Pacijenti se mogu registrirati za projekt na jednoj internetskoj stranici i tamo voditi jednu vrstu elektronskog dnevnika. Od listopada bi to trebalo biti omogućeno i putem jedne aplikacije za mobilne telefone sa sustavom Android.

Ta studija je prva na svijetu koja temeljito istražuje jesu li napadi migrene povezani s vremenskim prilikama, kaže dr. Roland Brand iz klinike za migrenu i glavobolju u Königsteinu. "Svaki drugi pacijent nam priča: 'Primijetim da to izazivaju vremenske prilike'. Ali, nigdje na svijetu nije provedena niti jedna jedina studija koja bi to potvrdila. 'Migrena radar' bi trebao obuhvatiti podatke u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji", ističe dr. Brand. Klinika u Königsteinu i Sveučilišna klinika u Rostocku sudjeluju u istraživanjima u okviru tog projekta.

Uspoređivanje podataka s meteorološkom službom

Vrijeme, odnosno vremenske prilike u toj studiji zauzimaju središnju ulogu. Znanstvenici nastoje odgovoriti na pitanja poput: U kojoj saveznoj pokrajini, u kojem području je zabilježen najveći broj napada migrene? Je li u isto vrijeme možda bilo znatnih promjena u atmosferskom tlaku ili ekstremnih temperaturnih oscilacija? Ima li ikakve povezanosti između tih pojava? Prikupljeni podaci se tijekom evaluacije uspoređuju s podacima Njemačke meteorološke službe.

A kakve medicinske koristi bi pacijent mogao imati od te studije? Ukoliko se dođe do rezultata da određene vremenske prilike s velikom vjerojatnošću izazivaju migrenu, onda bi pacijent mogao možda bolje kontrolirati tu bolest, kaže Scheidt. On napominje da bi se, ako se potvrdi ta teza, pacijenti mogli tako organizirati da važne termine ne planiraju ako je vremenska prognoza za njih nepovoljna te da bi se tako moglo nastojati "smanjiti mogući stres".

Vikend-migrena

No, pored vremena, tu su i drugi faktori koji igraju značajnu ulogu u studiji. Radi li se o muškarcu ili ženi? Umirovljeniku ili učeniku? Uposlenom na puno ili na pola radnog vremena? Stres, naime, može uzrokovati migrenu ili pak ako netko nema redovit dnevni ritam. Time su pogođeni prije svega ljudi koji rade u smjenama. To može kod ljudi koji pate od migrene dovesti do napada ili u najgorem slučaju pogoditi ih kad su slobodni, na primjer vikendom. "Prema podacima koje smo dosad prikupili primijetili smo da su napadi migrene veoma česti subotama", pojašnjava Scheidt.

Svaki deseti stanovnik u Njemačkoj pati od migrene i od veoma bolnih napada glavobolje koju može pratiti mučnina i povraćanje. Zamračiti sobu, leći, uzeti tabletu protiv glavobolje. To je ono što oboljeli mogu učiniti kako bi popustili bolovi.

Svaki rezultat je koristan

Kod migrene se radi o genetički-neurološkom oboljenju, pojašnjava Brand. On dodaje da migrena ljude koji imaju genetičku sklonost tom oboljenju često prati čitav život.

U okviru analize prikupljenih podataka se primjenjuju moderne tehnike poput Data Mininga (tzv. rudarenje podataka) te se koristi i umjetna inteligencija. Sudionici su anonimni, njihovo sudjelovanje se šifrira pomoću brojeva, a rezultati se mogu ipak i individualno saznati. "Mi programiramo evaluaciju, a ona se onda kompjuterski izrađuje posebno za pacijenta. Naravno da samo ta osoba o kojoj se radi može imati uvid u podatke", kaže Scheidt.

Neovisno od toga do kojeg rezultata će studija doći, Brand ju smatra svejedno važnom: "Ukoliko se pokaže da nema stvarne veze između vremenskih prilika i migrene, onda je i to znanstveno interesantno. Drago mi je što u to unosimo nešto jasnoće." No, za to će biti potrebno pričekati još dvije do tri godine.